Obilježen Svjetski dan prevencije samoubojstava

Obilježavanje je započelo još 2003. godine na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention - IASP) i Svjetske zdravstvene organizacije.

Cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava je usmjeravanje pozornosti na problem samoubojstava, smanjenje stigme i podizanje svijesti o mogućnosti prevencije, odnosno sprječavanja samoubojstava.

Osim toga, cilj podrazumijeva i uspostavu suradnje među ključnim dionicima te promoviranje znanstveno utemeljenih aktivnosti smanjenja incidencije smrti od samoubojstava, pokušaja samoubojstava i suicidalnih misli.

Samoubojstvo predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice.

Svako samoubojstvo predstavlja tragediju i ostavlja duboke posljedice, kako na obitelji, tako i na čitavu zajednicu.

Od samoubojstva godišnje umire više od 720.000 ljudi, a znatno ih više pokuša suicid.

Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je samoubojstvo treći vodeći uzrok smrti u populaciji od 15 do 29 godina.

U Hrvatskoj su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda.

Kroz godine je broj samoubojstava, kao broj samoubojstava u odnosu na broj stanovnika, oscilirao.

Posljednjih dvadesetak godina prisutan je trend pada smrtnosti od samoubojstava.

U 2023. godini registrirano je 546 slučajeva samoubojstava, odnosno 14,1 slučaj samoubojstva na 100.000 stanovnika.

Rješavanju problema samoubojstava treba se posvetiti sustavno i multidisciplinarno.

Pravovremene, znanstveno utemeljene i, često, financijski povoljne intervencije mogu doprinijeti prevenciji samoubojstava.

Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubojstava, "LIVE LIFE", ističe sljedeće ključne intervencije temeljene na dokazima:

-ograničavanje pristupa sredstvima za samoubojstvo (npr. pesticidima, vatrenom oružju, određenim lijekovima);
-suradnja s medijima radi odgovornog izvještavanja o samoubojstvima;
-poticanje socio-emocionalnih vještina kod adolescenata;
-rano prepoznavanje, procjena, upravljanje i praćenje osoba pogođenih suicidalnim ponašanjem.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava, "Mijenjajmo narativ o samoubojstvu" (engl. Changing the Narrative on Suicide), posvećena je mijenjanju pristupa problemu samoubojstava.

Ova tema predstavlja odbacivanje "kulture šutnje" i stigme kojom je problem samoubojstava obavijen te prihvaćanje pristupa ispunjenog empatijom, otvorenošću i podrškom.

Promjena narativa o samoubojstvu podrazumijeva i otvorenu i iskrenu raspravu o samoubojstvu i suicidalnom ponašanju, a s ciljem rušenja prepreka, podizanja svijesti i stvaranja kulture razumijevanja i podrške.

To znači i osvještavanje kako razgovor o ovim temama ne povećava rizik od istih, ali zato slušanje bez osude i nuđenje pomoći itekako pomaže.

Promjena narativa također podrazumijeva i promjenu sustava - zalaganje za multisektorske politike koje prioritiziraju mentalno zdravlje, povećavaju dostupnost skrbi i podrške onima kojima je to potrebno.

To uključuje i ulaganje u istraživanja s ciljem što boljeg razumijevanja ovog kompleksnog problema i stvaranja na dokazima utemeljenih intervencija.

Dok na umu treba imati kako skretanje pozornosti na samoubojstva može biti preplavljujuće za one koji su se u životu suočili s ovim problemom, nužno je naglasiti kako je cilj Svjetskog dana prevencije samoubojstava usmjeren upravo njima, odnosno pružanju podrške i razumijevanja.

Od listopada 2021. godine Hrvatska sudjeluje u europskoj zajedničkoj akciji (engl. Joint Action - JA) JA ImpleMENTAL, projektu Europske komisije koji za cilj ima pružiti potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje.

Hrvatska u sklopu istog vodi i radni paket 2 (engl. Work Package - WP) zadužen za diseminaciju i projektnu komunikaciju.

Projektom se nastoji poduprijeti države članice, odnosno projektne partnere, u implementaciji dvaju primjera dobre prakse, od kojih je jedan Austrijska praksa prevencije suicida (tzv. SUPRA).

Projektu se bliži kraj, a Hrvatska je uspješno implementirala elemente navedene najbolje prakse, od kojih se posebno ističu edukacija za novinare o odgovornom izvještavanju o samoubojstvu te dodjeljivanje posebnog priznanja (tzv. Papageno nagrada) za novinare koji na ispravan način izvještavaju o mentalnim poremećajima i samoubojstvima.