Međunarodni dan osviještenosti o buci

Ove godine taj dan obilježit će se 30. travnja 2025. god. u mnogim državama svijeta.

Buka je globalni problem koji se pojavljuje na radnim mjestima, ulici, ali i u našim domovima.

Kontinuirana izloženost povišenim razinama zvuka ima za posljedicu utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje.

Buka na mjestu rada može utjecati na narušavanje zdravlja, ali i smanjenje sigurnosti.

U bučnim okruženjima komunikacija može biti otežana, pri čemu radnici ne čuju zvukove upozorenja kao što su alarmi ili verbalna upozorenja što može povećati rizik od nesreća.

Osim nesreća povezanih s radom buka tijekom dugotrajne izloženosti može dovesti do profesionalne bolesti povezane s radom.

Zahtjevi za zaštitom radnika od rizika za sigurnost i zdravlje koji se mogu pojaviti na mjestu rada propisani su pravnom regulativom.

U Republici Hrvatskoj to je uređeno Zakonom o zaštiti na radu te Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, koji je usklađen s Direktivom 2003/10/EC Europske unije.

Regulativom definirane su referentne vrijednosti buke, na temelju kojih su poslodavci obvezni poduzimati odgovarajuće mjere u svrhu zaštite radnika.

Cilj mjera je očuvanje zdravlja, sigurnosti i radne sposobnosti radnika te smanjenje broja profesionalnih bolesti povezanih s bukom.

Buka nije samo nelagoda - ona je stvarna prijetnja zdravlju.

Pravilna edukacija i svakodnevna svijest prvi su korak u zaštiti sluha.

Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o buci ima utjecaj na podizanje svijesti o štetnosti buke na radnom mjestu, ali i u svakodnevnom životu što čini nedjeljivu cjelinu.

Dugotrajna izloženost buci može imati ozbiljan psihološki utjecaj na pojedince.

Buka doprinosi povećanom stresu, razdražljivosti, smanjenju koncentracije i osjećaju nelagode.

Također može uzrokovati poremećaje spavanja, što dodatno utječe na mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.

Kod djece i mladih buka može negativno utjecati na sposobnost učenja i razvoj pažnje, dok kod odraslih smanjuje radnu učinkovitost i opću kvalitetu života.

Na fiziološkoj razini, buka može izazvati oštećenje sluha, ubrzan rad srca, povišen krvni tlak te promjene u hormonalnom sustavu.

Kod osoba koje su dugotrajno izložene visokim razinama buke mogu se razviti trajna oštećenja sluha i nagluhost.

Osim toga, istraživanja su pokazala povezanost između kronične izloženosti buci i povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

Onečišćenje bukom predstavlja oblik okolišnog zagađenja koji je često zanemaren, iako ima značajan utjecaj na kvalitetu života.

Promet, industrija, građevinski radovi i svakodnevna buka u urbanim sredinama doprinose sveprisutnosti ovog problema.

Onečišćenje bukom ne utječe samo na ljude, već i na životinjski svijet, remeteći prirodne obrasce ponašanja i komunikaciju.

U urbanim sredinama ono dodatno narušava mir i tišinu potrebnu za oporavak i odmor, čime se smanjuje opća dobrobit stanovništva.