HZJZ: Sigurno u vodi

Plivanje poboljšava raspoloženje, a vježbanje u vodi omogućuje dužu aktivnost bez opterećenja zglobova, što je posebno korisno za osobe s artritisom, fibromialgijom i starije osobe.
Međutim, rekreacija u vodi također može uzrokovati i ozljede, stoga je važno znati kako zaštititi sebe i druge.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima.

U 2021. godini zabilježeno je više od 300.000 smrtnih slučajeva uslijed utapanja.

Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.

U 2023. godini u Hrvatskoj je od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 muških, a 22 ženskih osoba.

Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.

Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju.

Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima.

Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje i ograničite vrijeme boravka u vodi - objasnite djetetu zašto je važan odmor.

Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode.

Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde.

Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece.

U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe.

Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88%.

Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati im u svladavanju i usavršavanju plivanja.

Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle.

Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom.

Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk.

Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega.

Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djecu i odrasle.

Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu te zbog struja i virova.

Osim zabave, kupanje i plivanje nose i rizik od utapanja.

Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi - ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu bez prethodne provjere sigurnosti i ne zadržavati dugo dah pod vodom.

Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja.

Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja.

Treba uvijek roniti u paru.

Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja.

Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače.

Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično.

U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna medicinska služba - 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije - 112