Alzheimerova bolest kod 13% starijih od 65 godina

Riječ je o najvećoj svjetskoj inicijativi usmjerenoj na podizanje svijesti o demenciji i smanjenje stigme koja i dalje okružuje ovu bolest. Danas u svijetu više od 55 milijuna ljudi živi s demencijom, a procjenjuje se da će se taj broj do 2050. gotovo utrostručiti. Samo u Europi očekuje se više od 18 milijuna oboljelih, dok u Hrvatskoj s demencijom živi više od 50.000 osoba. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, koja čini 60–70% svih slučajeva.

Ovogodišnja tema globalne kampanje je "Ask about Dementia/Ask about Alzheimer's", a cilj joj je poticanje otvorenih razgovora, postavljanja pitanja i traženja provjerenih informacija. Time se želi naglasiti važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma, dostupnosti terapija i sustavne podrške oboljelima i njihovim obiteljima. Informiranost i rana dijagnostika mogu značajno pridonijeti očuvanju kvalitete života, usporavanju progresije bolesti i boljoj prilagodbi obitelji na nove izazove.

Demencija, a posebno Alzheimerova bolest, predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. stoljeća. Radi se o stečenom sindromu obilježenom trajnim padom kognitivnih funkcija - pamćenja, izvršnih sposobnosti, jezika, prosudbe i pažnje - što značajno otežava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Prema podacima iz Hrvatske, prevalencija raste eksponencijalno s dobi: oko 10% osoba starijih od 70 godina i čak 20-40% osoba starijih od 85 godina boluje od klinički manifestne demencije. Alzheimerova bolest najčešći je uzrok velikog neurokognitivnog poremećaja, traje u prosjeku desetak godina i ima epidemijske razmjere - pogađa oko 13% osoba starijih od 65 godina.

Osobe s demencijom pripadaju skupini posebno ranjivih građana. Njihova zaštita nije samo medicinsko, nego i društveno i pravno pitanje. Prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, nužno je osigurati poštivanje dostojanstva, autonomije i prava na informirani pristanak.

Liječenje demencije u Hrvatskoj temelji se na kombinaciji farmakoloških i nefarmakoloških intervencija. Ovi lijekovi ne mogu zaustaviti bolest, ali mogu usporiti kognitivni pad i ublažiti simptome.

U posljednjih nekoliko godina razvijeni su i novi lijekovi, poput monoklonskih protutijela, koji ciljaju patološke proteine u mozgu i u kliničkim ispitivanjima pokazuju sposobnost usporavanja kognitivnog pada u ranoj fazi bolesti.

Uz farmakološko liječenje, naglasak se stavlja na nefarmakološke mjere - edukaciju i podršku obiteljima, osiguravanje palijativne skrbi, smanjenje vaskularnih i životnih čimbenika rizika, kao i razvoj službi u zajednici.

S obzirom na rastuću prevalenciju, pravovremeno prepoznavanje simptoma i razvoj sustavne, interdisciplinarne podrške postaju prioriteti hrvatskog javnog zdravstva. Stoga je izrada Akcijskog plana za demencije važan korak prema osiguravanju bolje dostupnosti terapija, pravednijeg sustava skrbi i podrške obiteljima koje se svakodnevno nose s posljedicama bolesti.

Najava Akcijskog plana za demencije Ministarstva zdravstva predstavlja povijesni iskorak u javnozdravstvenom pristupu ovoj bolesti. Plan je dio šireg nacionalnog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030., a usmjeren je na:

-razvoj mobilnih timova i centara za mentalno zdravlje u zajednici
-bolju dostupnost terapija i multidisciplinarne skrbi
-edukaciju stručnjaka i njegovatelja
-jačanje suradnje s civilnim društvom
-zaštitu ljudskih prava i socijalnu uključenost oboljelih

Za provedbu mjera predviđena su značajna financijska sredstva iz državnog proračuna i fondova Europske unije.

Ovaj plan stvara temelje za pravedniji, dostupniji i održiv sustav skrbi, u kojem će osobe s demencijom i njihove obitelji dobiti adekvatnu podršku u svim fazama bolesti.