Hrvatski zavod za javno zdravstvo
U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 284 osoba (ukupno 410 od HIV-a/AIDS-a).
U 2025. godini zabilježeno je 99 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om (uključujući AIDS), što je za 41 više nego je bilo u isto vrijeme prošle godine (58).
Među osobama koje su dijagnosticirane i ušle u skrb tijekom prvih jedanaest mjeseci 2025. godine (99), 22 ih je oboljelo od AIDS-a, a devet je umrlo od AIDS-a.
Prema spolu, bilo je 79 (80%) muškaraca, a 20 žena (20%).
Među slučajevima sa zabilježenim putem prijenosa kod 56 osoba (57%) je vjerojatni put prijenosa bio spolni odnos između muškaraca, u 32 osobe (32%) spolni odnos između muškarca i žene, a kod jedne osobe (1%) injektiranje droga.
Kod jedne osobe (1%) kao vjerojatan put prijenosa označen je prijenos s majke na dijete (radi se o odrasloj osobi koja otprije zna svoj HIV status, liječila se izvan Hrvatske i koja je ove godine ušla u hrvatski zdravstveni sustav skrbi i liječenja), dok je kod 1 osobe (1%) taj put označen kao primatelj zaražene transfuzije/krvnih preparata (oboljela osoba otprije zna za HIV status, za prijenos navodi primanje krvi u afričkoj zemlji, te je ove godine ušla u hrvatski sustav skrbi i liječenja).
Nadalje, kod 8 (8% ) osoba za put prijenosa je upisano nepoznato.
Posljednjih pet godina bilježi se značajan udio osoba koje su od ranije imali poznatu dijagnozu infekcije HIV-om (od ranije poznat HIV pozitivan status) i koje su ušle u skrb i liječenje u Hrvatskoj.
Taj udio se u razdoblju od 2019. do 2024. kretao od 12% do 32%.
Velika većina osoba koje su od ranije imale postavljenu dijagnozu infekcije HIV-om su osobe s porijeklom izvan Hrvatske (u 2025. godini 34,3% stranaca otprije HIV pozitivno).
Prema izvještaju Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), slično stanje sa značajnim udjelom osoba s otprije poznatim HIV pozitivnim statusom i drugom zemljom porijekla nego zemlja koja izvještava podatke među novim dijagnozama infekcije HIV-om, se bilježi i u zemljama članicama EU/EEA.
Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100.000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (5,3 na 100.000 je bio prosjek za zemlje EU/EEA u 2024. godini).
Prema podacima Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva RH, u prvih jedanaest mjeseci 2025. godine je 1.619 osoba s HIV-om bilo uključeno u skrb (od toga 106 onih koji su po prvi puta uključeni u sustav liječenja), od kojih je njih 1.599 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99% (tijekom 2024. g. je od 1.549 osoba u skrbi, 1.540 uzimalo terapiju).
Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 60%) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a.
Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.
Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.