Dijagnoza i liječenje kronične opstruktivne plućne bolesti

Postavljanje dijagnoze kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB)

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) predstavlja progresivnu sustavnu bolest pluća kod koje dolazi do smanjenja protoka zraka kroz dišne putove. Dijagnoza KOPB-a postavlja se anamnezom (strukturirani razgovor bolesnik-liječnik) i spirometrijom. U anamnestičkim podacima najvažnija su slijedeća pitanja:

1. Da li kašljete više puta većinu dana?
2. Da li iskašljavate većinu dana?
3. Da li se zapušete brže no vaši vršnjaci?
4. Da li ste stariji od 40 godina?
5. Da li ste pušač ili bivši pušač?

Ukoliko su odgovori potvrdni na tri ili više pitanja, potrebno je provesti dijagnostičku obradu za KOPB, pri čemu je najvažnija spirometrija. KOPB u svojoj definiciji uključuje spirometriju kao conditio sine qua non (uvjet bez kojega se ne može) za dijagnostiku bolesti. Općenito je prihvaćeno da bolesnici s KOPB imaju FEV₁ ispod 80% u usporedbi s referentnom vrijednošću, uz odnos FEV₁/FVC (Tiffeneauov indeks) ispod 0,70 i činjenicu da se ta vrijednost ne mijenja značajno kroz najmanje šest mjeseci. Spirometrijski parametar FEV₁ (forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi) najvažniji je pokazatelj pomoću kojeg se procjenjuje stupanj težine bolesti. Promjena je minimalno reverzibilna na lijekove koje proširuju dišne putove – bronhodilatatore – za razliku od astme, gdje je bronhodilatacijski odgovor na salbutamol pozitivan. U KOPB-u bronhodilatacijski odgovor na salbutamol je najčešće negativan, tj. porast FEV₁ nakon 15-30 minuta po primjeni salbutamola manji je od 200 ml i/ili 12% u odnosu na početnu vrijednost FEV₁ prije testiranja bronhodilatatorom. Upravo postbronhodilatacijska vrijednost FEV₁ ispod 80% od referentne vrijednosti te odnos FEV₁/ FVC manji od 0,70 predstavlja kriterij za postavljenje dijagnoze KOPB-a.

Ako postoji intolerancija tjelesnog napora u bolesnika, korisno je napraviti procjenu prema modificiranoj skali britanskog Medicinskog istraživačkog vijeća (MRC, Medical Research Council). Jednostavna je, praktična za orijentaciju i ima prognostičku vrijednost. Skala je stupnjevana od 1-4, pri čemu je mMRC 0 gotovo bez ograničenja (osim dispneje u najvećim opterećenjima), a mMRC 4 je bolesnik nesposoban za izlazak iz kuće zbog nedostatka zraka već pri oblačenju ili hranjenju. mMRC 1 je dispneja pri penjanju po stepenicama na četvrti kat ili uz brijeg, mMRC 2 klasificiramo u bolesnika koji su sporiji pri hodu po ravnom od svojih vršnjaka, dok bolesnici s mMRC 3 ne mogu prehodati više od 100 metara bez zastajanja.

Liječenje KOPB-a

Liječenje KOPB koncipira se kao farmakološko (dakle primjena lijekova) i nefarmakološko liječenje (ostale mjere) koje uključuju plućnu rehabilitaciju, liječenje kisikom i kirurške metode (transplantacija pluća i resekcija dijelova pluća koji su neučinkoviti u procesu ventilacije pluća – tzv. lung volume reduction surgery). Osnova liječenja stabilne KOPB su bronhodilatatori, lijekovi koji proširuju dišne putove. Njihovo djelovanje omogućuje "čišćenje" sekreta iz dišnih putova te osiguravanje adekvatnog protoka zraka i dobre izmjene plinova, što predstavlja temeljnu funkciju pluća. U pojedinih fenotipova KOPB-a uz bronhodilatatore se primjenjuju i inhalacijski kortikosteroidi, a u obzir dolazi i davanje nekih drugih protuupalnih lijekova.

Metode prevencije bolesti

Prestanak pušenja može znatno promijeniti tijek bolesti na bolje, može doći do poboljšanja protoka zraka kroz dišne putove, a shodno tome i boljih vrijednosti spirometrijskih pokazatelja. Dakle prestanak pušenja glavna je mjera kako u prevenciji, tako i u terapiji KOPB-a jer dokazano produljava život bolesnika s ovom bolešću. Korist od prestanka pušenja nastupa već za nekoliko sati ili dana, te se uvijek isplati prestati pušiti, bez obzira na raniji pušački status.

Za bolesnika s KOPB-om nije dobra niti prekomjerna niti preniska tjelesna težina. Ipak, prognostički lošiji ishod ima premala tjelesna masa. Da bi se to adekvatno procijenilo svakom je bolesniku potrebno izračunati indeks tjelesne mase (BMI – body mass index). BMI je omjer težine prema visini (izražene u m²): kg/m². Normalna vrijednost indeksa tjelesne mase je između 22-26, pri čemu se u bolesnika s KOPB-om značajno sniženim smatra BMI ispod 21. BMI manji od 19 predstavlja čimbenik rizika za raniju smrt u bolesnika s ovom bolešću. Od preventivnih mjera svakako je bitno naglasiti važnost redovitog cijepljenja protiv gripe svake jeseni. U većine bolesnika s KOPB poželjno je i antistreptokokno cijepljenje koje se primjenjuje jednom u desetljeću.