Nordijsko hodanje i zdravlje pluća

Definicija i važnost nordijskog hodanja

Danas, kada smo vremenski ograničeni i pritisnuti brojnim obavezama, uz dodatna ograničenja zbog pandemije koronavirusne bolesti (COVID-19) provođenje tjelesne aktivnosti na svježem zraku ima brojne pozitivne učinke na psihičko i fizičko zdravlje. Ipak, nedostatak vremena i pristup teretanama jedan je od češćih uzroka tjelesne neaktivnosti, koja posljedično vodi ka brojnim kroničnim bolestima. Upravo zbog toga valja razmotriti sve komparativne prednosti nordijskog hodanja kao tjelesne aktivnosti.

Osnovni principi nordijskog hodanja su pravilna tehnika hodanja, pravilno držanje tijela i korištenje posebnih štapova za hodanje, a dobrobiti su mnogobrojne. Kako bi nabrojali samo neke, svakako vrijedi istaknuti smanjenje opterećenja na lumbalnu kralježnicu, smanjenje potkožnog masnog tkiva oko struka, bolja postura (držanje), smanjenje stresa te jačanje mišića gornjeg djela tijela (odnosno ruku i ramenog pojasa), koji uobičajeno nisu aktivni tijekom normalnog hodanja.

Sama ekonomičnost i jednostavnost nordijskog hodanja jedna je od njezinih najvećih prednosti. Za bavljenje nordijskim hodanjem potrebno je koristiti prikladne štapove za hodanje koji su prilagođeni visini osobe. Napravljeni su od laganog materijala s mekanom drškom, pridržavaju se trakom oko ručnih zglobova te imaju gumeni vrh. Pri odabiru štapova, visinu štapa izračunamo prema formuli: visina x 0,66, a pokreti ruku i nogu se odvijaju na način kada lijeva ruka ide naprijed, tada desna noga također čini pokret prema naprijed. Postoji specifičan način tehnike hodanja te svakako preporučujemo slijediti upute od stručnjaka kako bi se izbjegle pogreške, osobito u slučajevima kada su prisutne određene zdravstvene poteškoće.

Nordijsko hodanje u svrhu rehabilitacije

Nordijsko hodanje je pogodno za sve dobne skupine, a koristi se kao dio plućne rehabilitacije nakon provedene edukacije i procjene stručnjaka, za brojne plućne bolesti poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), astme, intersticijskih bolesti pluća, cistične fibroze i brojnih drugih stanja. U različitim studijama je uočena vrijednost nordijskog hodanja za povećanje aerobnog kapaciteta i kvalitete života kod ispitanika, a opće je poznat pozitivan utjecaj plućne rehabilitacije u bolesnika s KOPB-om. Važno je podsjetiti kako se KOPB manifestira opstrukcijom protoka zraka uz povećano stvaranje sekreta, kašalj te sniženu kvalitetu života, a trenutno je velik globalni zdravstveni problem i treći vodeći uzrok smrti u svijetu.

Najčešći uzroci mišićne slabosti u bolesnika s kroničnim plućnim bolestima su dekondicioniranje, sistemska upala, nuspojave lijekova (primjerice kortikosteroida) te hipoksija. Ipak, valja naglasiti kako se nordijsko hodanje može izvoditi čak i u umjereno teških do teških bolesnika s KOPB-om. Nadalje, plućna rehabilitacija, te nordijsko hodanje kao njezina komponenta, provode se i u pripremi pacijenata s terminalnom plućnom bolesti za transplantaciju pluća. Ona utječe na smanjenje simptoma otežanog disanja i umora, olakšanje izvođenja svakodnevnih aktivnosti, redukciju hospitalizacija zbog akutnih egzacerbacija kronične opstruktivne plućne bolesti i povećanu kvalitetu života povezanu sa zdravljem (eng. HRQoL).

Prema rezultatima provedenih studija, nordijsko hodanje ima i pozitivan utjecaj na kardiovaskularni sustav, reducirajući rizik za srčani udar, smanjuje masnoće u krvi te ima pozitivan utjecaj na psihičko zdravlje, intoleranciju glukoze i kognitivne funkcije. Isto tako može pozitivno utjecati na raspoloženje pacijenata, kao i na simptome anksioznosti i depresije nakon provedenog tromjesečnog treninga. Shodno tome ga uvijek treba razmotriti kod multidisciplinarnog pristupa rehabilitacije bolesnika.

Individualan i znanstveno utemeljen pristup

Program vježbi koje su dio plućne rehabilitacije mora biti individualiziran za svakog bolesnika pojedinačno, ovisno o komorbiditetima (pratećim bolestima) i ostalim čimbenicima. Pravilno disanje, a napose disanje tijekom vježbanja, potrebno je naučiti prema preporukama liječnika i respiratornog fizioterapeuta te ono treba biti duboko, a izdah polagan i kontroliran. Intenzitet vježbi individualiziran je na temelju simptoma i rezultata funkcionalnih testova poput spirometrije, kao i šestominutnog testa hoda. Bolesnici tijekom nordijskog hodanja imaju sličan osjećaj opterećenja za obavljeni veći učinak rada.

U jednoj studiji iz 2018. godine istražen je učinak nordijskog hodanja na funkciju pluća, percepciju zaduhe i kvalitetu života u 22 bolesnika s terminalnom plućnom bolesti upućenih na transplantaciju pluća. Nakon programa rehabilitacije, koji se sastojao od 12 tjedana nordijskog hodanja, došlo je do značajnog povećanja srednje udaljenosti šest-minutnog testa hoda (374 metara u odnosu na 288 metara). Zaključak istraživanja bio je kako je nordijsko hodanje doista sigurna tjelesna aktivnost za plućnu rehabilitaciju u odabranom bolesnika sa završnom fazom plućnih bolesti koji su upućeni na transplantaciju pluća.

Nordijsko hodanje i COVID-19

U vrijeme pandemije COVID-19, nordijsko hodanje preporučuje se i u rehabilitaciji bolesnika kojima su ostale posljedice na plućima nakon preboljele virusne pneumonije. Općenito se smatra da duži programi vježbanja donose veće i bolje učinke treninga, a nordijsko hodanje se može nastaviti kao svakodnevna nenadzirana aktivnost, odnosno produžetak plućne rehabilitacije. Promjena navika bolesnika prihvaćanjem aktivnijeg načina života jedan je od ključnih ciljeva kod kroničnih plućnih bolesnika, ali i u brojnih drugih kroničnih pacijenata.

Isto vrijedi i za pacijente s KOPB-om koji su preboljeli COVID-19. Izraženija zaduha, odnosno osjećaj nedostatka zraka, povezana je s manje kretanja i vježbanja, lošijim zdravstvenim statusom i slabijim preživljavanjem, a prema rezultatima ranijih istraživanja te kliničkom iskustvu poznato je kako niže razine tjelesne aktivnosti u svakodnevnom životu mogu pridonijeti većem riziku od hospitalizacije te kraćem preživljavanju.

Procjena i pripreme prije treninga

U kliničkoj praksi, bodovne ljestvice za procjenu težinu simptoma (primjerice Borgova skala otežanog disanja i umora od 0-10) koriste se za podešavanje opterećenja u treningu. Pacijentova subjektivna procjena dispneje (otežanog disanja) na Borgovoj skali od 4 do 6 obično je ciljna vrijednost opterećenja. Bolesnici s KOPB-om imaju otežani i produženi izdisaj, što se još dodatno pogoršava tijekom vježbanja kada brže dišemo. Posljedica navedenog se zove dinamička hiperinflacija, a nju uzrokuje povećanje volumena zraka ostalog u plućima na kraju izdisaja. Navedeno rezultira osjećajem zaduhe, te povećanim opterećenjem respiratornih mišića i umorom.

Shodno tome, prije treninga vježbanja te tijekom temeljite procjene bolesnika, kliničari moraju optimizirati medicinsku terapiju, uključujući eventualnu bronhodilatatornu terapiju i liječenje pratećih bolesti, tj. komorbiditeta. Poboljšani kapacitet i učinkovitost skeletnih mišića dovodi do manje alveolarne ventilacije u plućima, što može smanjiti dinamičku hiperinflaciju, a time i zaduhu pri naporu.

Zaključak

U zaključku možemo reći kako je nordijsko hodanje bitan sastavni dio plućne rehabilitacije te sve popularnija aktivnost i u zdravih ljudi zbog svojih brojnih dobrobiti, a među kojima su aktivacija većine skeletnih mišića, pozitivan utjecaj na stabilnost, posturu i zglobove. Naravno, kao i svaka druga tjelesna aktivnost, zahtijeva redovno provođenje kako bi svi navedeni benefiti bili vidljivi. Preporučljivo je svim ljudima koji se žele kretati i biti aktivni na otvorenom, a važnu ulogu može imati i kod plućnih bolesnika. Kroz nekoliko godina nordijsko hodanje ima ozbiljnu priliku postati sastavni dio rehabilitacije, kao i redovita preporuka aktivnosti u svim dobnim skupinama.