Astma

Tjelesna aktivnost pacijenata s astmom i KOPB-om

Objavljeno 09.03.2021.
Prof. dr. sc. Veljko Flego, dr. med., specijalist pulmolog
Astma i KOPB su najčešće kronične, upalne bolesti dišnog sustava, i iako se u mnogo čemu razlikuju, zajedničko je da je u obje bolesti tjelesna aktivnost preporučljiva.
Tjelesna aktivnost pacijenata s astmom i KOPB-om

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost označava  pokretanje skeletnih mišića, što povećava potrošnju energije u tijelu. Čovjek  je po svojoj prirodi tjelesno aktivno biće, što je osnovno u održavanju uobičajenih životnih potreba, kao i onih radnih, koje su se mijenjale s vremenom, načinom življenja i u odnosu na pojedinu osobu (zanimanje, životne navike, kulturološke razlike).

U današnje vrijeme tjelesna aktivnost je važan čimbenik u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti svih organskih sustava, a naročito koštanomišićnog, srčanožilnog i dišnog sustava. Tjelesnom aktivnosti učvršćuju se skeletni mišići, poboljšava se funkcija srčanožilnog i dišnog sustava. Bolesti dišnog sustava u kojih je održavanje tjelesne aktivnosti od iznimnog značaja jesu astma i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), najčešće respiratorne kronične upalne bolesti.

Razlika astme i KOPB-a

Astma je kronična, reverzibilna upalna bolest malih bronha, najčešće uzrokovana pojačanim imunološkim odgovorom na određene alergene. Obilježena je povremenim bronhokonstrikcijama i pojačanim stvaranjem sluzavog sekreta u bronhalnim žlijezdama, što se očituje simptomima kašlja, zaduhe i piskanja u prsima. Uz pravilno i redovito uzimanje lijekova bolest se dugo vremena može održavati stabilnom i bolesnik je tada sposoban za sve životne i radne aktivnosti.

KOPB obilježava ograničeni protok zraka kroz dišne putove, koji najčešće nije reverzibilan i često dovodi do značajnijih sustavnih posljedica. Bolest je u pravilu  progresivna i udružena je s neadekvatnim upalnim odgovorom na štetne čestice i plinove, najčešće iz dima cigareta. Otkriva se često u uznapredovalom stupnju bolesti, manifestira se zaduhom, kašljem, iskašljavanjem, gubitkom mišićne i koštane mase, komplicira se sekundarnim infekcijama te  je kvaliteta života u ovih bolesnika značajno smanjena.

Tjelesna aktivnost i astma

Tjelesna aktivnost se u bolesnika sa astmom preporučuje tijekom cijelog trajanja bolesti, što znači doživotno, a razlikuje se obzirom da li se radi o kontroliranoj bolesti, kada bolesnik nema simptoma i životnih ograničenja, ili kada se bolest pogorša pa se onda tjelesna aktivnost prilagodi mogućnostima bolesnika.

U svakoj fazi bolesti preporuča se relaksacija tj. opuštanje svih mišića tijela. Provodi se u prostoriji ugodne mikroklime, gdje niti jedno osjetilo bolesnika neće biti posebno stimulirano. Relaksacija treba biti potpuna, osobitu pozornost treba posvetiti gornjem dijelu prsnog koša, ramenom pojasu i mišićima vrata. Nakon relaksacije tog dijela tijela lakše je kontrolirati disanje u donjem dijelu grudnog koša te provoditi vježbe disanja. Najkorisnije su vježbe dugog dijafragmalnog disanja uz uporabu usne prepreke pri izdisaju (stiskanje usnica ili odgovarajući uređaj). Vježba započinje mirnim udahom, a nastavlja se  produženim izdahom tako što bolesnik uvuče prsni koš od vrška prema bazi, a zatim kontrahira trbušne mišiće. Koriste se i inspiratorne i ekspiratone vježbe čime se jača kostalno disanje. Izvode se u polusjedećem položaju. Inspiratornim vježbama pojačava se aktivna faza ventilacije, bolesnik širi grudni koš protiv izvjesnog otpora, koji pruža svojim rukama. Ekspiratorne vježbe su gotovo uvijek pasivne, bolesnik postavlja dlanove na baze rebara i trbušnu stijenku, lagano ih pritišćući prilikom izdisaja. Održavajući mišićnu aktivnost, posebno respiratorne muskulature, u bolesnika sa astmom postiže se duža kontrola bolesti, što značajno utječe na stabilnost psihofizičkog stanja, a u fazama pogoršanja bolesti to je dodatni pogodni čimbenik, uz medikamentoznu terapiju, razumijevanja, prihvaćanja i liječenja bolesti, čime se vrijeme pogoršanja skraćuje i znatno smanjuje zabrinutost bolesnika za ishod bolesti.

Tjelesna aktivnost i KOPB

Održavanje tjelesne aktivnosti u bolesnika s KOPB-om se u nekim dijelovima razlikuje u odnosu na bolesnike sa astmom jer je KOPB bolest koja ima prognostički lošiji tijek, u pravilu ima težu kliničku sliku, češće i teže komplikacije pa treba i tjelesnu aktivnost prilagoditi svakom pojedinom bolesniku, obzirom na njegovo trenutačno stanje bolesti. Kao i kod astme, važno je stalno održavanje tjelesne kondicije, uključujući sve mišiće tijela. Mišići gornjeg dijela trupa i ruku koriste se mnogo u današnjem načinu života (sjedilački, rad  s računalom), a neki od tih mišića služe i u respiraciji. Zato je važno ojačati te mišiće kako bi se  bolesnicima olakšale pojedine aktivnosti i održavati ih u dobroj kondiciji u slučaju potrebe za pomoćnom respiratornom muskulaturom. Prilikom dubokog i polaganog udaha potrebno je maksimalno aktivirati dijafragmu s ciljem smanjenja frekvencije disanja (optimalna frekvencija disanja 12-15 udaha/izdaha u minuti). Ekspanzija grudnog koša kombinirana s vježbama gornjih ekstremiteta pomaže u eliminaciji sekreta i povećanju vitalnog kapaciteta.

Korisno je i svakodnevno hodanje u trajanju najmanje 30 minuta jer osim mišića nogu sudjeluju i drugi mišići, uključujući i respiratorne, naročito dijafragma. Mišićna aktivnost prevenira i mišićnu atrofiju, pridonosi održavanju mineralne gustoće kosti, što je bitno u prevenciji osteoporoze, koja je često prisutna u bolesnika s KOPB-om, naročito onih koji se dugo liječe kortikosteroidima. Aktivnost skeletnih mišića je najučinkovitija ukoliko su mišići izloženi submaksimalnom opterećenju, a funkcionalna sposobnost se mjeri dužinom hodne pruge (6-minutni test hodanja), čime se postiže progresivno opterećenje.

Za bolesnike s KOPB-om posebnu poteškoću čini iskašljavanje sekreta, koji zbog učestalih virusnih i bakterijskih infekcija, postaje često gnojan, obilan, a zbog trajnog oštećenja i promjene strukture sluznice bronha, njegovo je odstranjivanje još više otežano. Prohodnost zraka kroz lumen bronhalnog stabla može biti zbog toga dodatno smanjena. U takvih bolesnika položajna drenaža ima zadaću da lakše i brže eliminiraju sadržaj iz bronha. Svaki plućni segment zahtijeva posebni drenažni položaj, tj. onaj dio koji se drenira mora biti na najvišoj točki, odnosno okomit na drenažni bronh. U takvom položaju  koristi se i sila gravitacije, koja pomaže u odljepljivanju sekreta i omogućava slijevanje sekreta u veći bronh. Drenažu sekreta pomažu perkusija i vibrirajući pritisak (rukom ili električnim uređajem). Drenaža bronha je naročito korisna  ako se izvodi ujutro u trajanju od 15 do 30 minuta. Ovo je područje koje već pripada respiratornoj rehabilitaciji i koje bolesnik može izvoditi sam tek nakon edukacije od strane respiratornog fizioterapeuta, u ambulantnim ili bolničkim uvjetima.

Pacijenti s KOPB-om koji redovito održavaju tjelesnu aktivnost imaju manji strah od naprezanja, napora i postaju aktivniji i zadovoljniji u svakodnevnom životu.

Zaključak

Tjelesna aktivnost kod bolesnika s astmom i KOPB-om se jednim dijelom preklapa, dijelom razlikuje, a mora biti individualno prilagođena mogućnostima i ograničenjima pojedinog bolesnika. Treba bolesniku pomoći definirati realne ciljeve da bi on sam vidio napredak i bio motiviran. U tome je od neizbježne koristi pomoć stručne osobe (liječnik, fizioterapeut) u edukaciji i vođenju bolesnika.

 
NPS-HR-NP-00193
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(11)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.