Astma

Sezonske varijacije astme

Objavljeno 14.06.2023.
Prof. dr. sc. Veljko Flego, dr. med., specijalist pulmolog
Simptomi astme pokazuju varijacije, ovisno o sezonskim razdobljima. Uobičajeno se astma pogoršava u proljeće, kada je povećana količina peludi u zraku te zimi, kada je veća izloženost alergenima zbog boravka ljudi u zatvorenom prostoru.
Sezonske varijacije astme

Uvod

Sezonske varijacije prisutne su u alergijskoj (egzogenoj) astmi, koju pokreću vanjski uzročnici (alergeni) i nealergijskoj (endogenoj) astmi, koju pokreću infektivni, fizikalni ili kemijski čimbenici.

Klimatski čimbenici i onečišćenje zraka, koji se mijenjaju s izmjenom godišnjih doba, mogu utjecati na stanje astme, često pogodujući njezinoj egzacerbaciji.

Godišnja doba sa svojim posebnostima utječu i na hiperreaktivnost bronha, što je osnovni mehanizam u nastanku astme. Rizik od hiperreaktivnosti bronha veći je u jesen, zimi i proljeće, dok je manji rizik ljeti.

Promjene kliničkog stanja astme mogu utjecati i na sezonske razlike u liječenju astme.

Sezonski utjecaj na javljanje astme

Sezonom se najčešće označava godišnje doba ili doba godine čija klimatska obilježja pogoduju određenim događanjima, uključujući i pojedine bolesti. Odavno je poznata povezanost astme i godišnjih doba. Svako godišnje doba određeno je brojnim meteorološkim čimbenicima (temperatura zraka, temperatura rosišta, vlažnost zraka, atmosferski tlak, brzina i smjer vjetra, oblačnost, količine oborina, morske struje, nadmorska visina, sunčevo zračenje i dr.). Svaki navedeni čimbenik može utjecati na simptome astme, sam ili više njih zajedno. Dobro je poznato da u proljeće, pelud drveća, trava i korova značajno utječe na pogoršanje astme. U jesen i zimi simptomi astme se pogoršavaju zbog veće izloženosti grinjama u kućnoj prašini, kao i respiratornim virusima i bakterijama, a i zbog dužeg boravka većeg broja ljudi u zatvorenim prostorima. Ljeto je najpovoljnije godišnje doba za bolesnike koji boluju od astme, zbog prisutnosti manjeg broja alergena, kao i duljeg boravka na otvorenom prostoru.

Zbog sezonskih varijacija simptoma astme postavlja se pitanje može li se terapija astme mijenjati ovisno o sezoni. Tijekom ljeta zbog smanjenja ili nestanka simptoma astme često dolazi do toga da pacijenti, a ponekad i liječnici, smanjuju broj i/ili dozu lijekova, ili čak prekidaju liječenje. Treba istaći da je upala dišnih putova u astmi kronična, da se potpuno ne smiruje niti nakon primjene visokih doza inhalacijskih kortikosteroida (ICS), iako simptomi astme mogu biti tek naznačeni, s normalnom plućnom funkcijom. Preporuča se da astmatičari, djeca i odrasli, s blagim, povremenim simptomima, trajno uzimaju ICS, neovisno o godišnjem dobu jer se tako značajno smanjuje mogućnost težeg napada astme i potrebe za oralnim ili parenteralnim kortikosteroidom, u ambulantnim ili bolničkim uvjetima. Tako se akutna astma može spriječiti optimalnom kontrolom kronične astme.

Treba napomenuti da nemaju svi astmatičari istu kliničku sliku astme, kao niti isti odgovor na liječenje. Povoljniji tijek bolesti imaju oni pacijenti čija je plućna funkcija reverzibilna u kraćem vremenu i koji imaju brzi odgovor na liječenje astme. Manje povoljan tijek bolesti imaju astmatičari čija je plućna funkcija duže vremena ireverzibilna, a odgovor na liječenje sporiji ili nepotpun.

Samo rijetko se može učiniti iznimka da se ljeti smanji broj i/ili doza lijekova, u pacijenata koji imaju stalno normalnu plućnu funkciju i stabilnu (kontroliranu) astmu kroz više godina. Tu je važna i edukacija pacijenta o svojoj bolesti, suradljivost, samokontrola bolesti i dostupnost liječnika.

U praćenju i liječenju astmatičara važno je i „preventivno djelovanje“ jer je primijećena, u proljeće, povećana uporaba lijekova kojima se smanjuju akutni simptomi astme, osobito u mladih odraslih pacijenata. Tu se u prvom redu misli na pacijente s alergijskom astmom, koju pogoršava izloženost peludi. Preporuča se povećanje doze korištenog inhalacijskih kortikosteroida, dodavanje montelukasta, antihistaminika i/ili dugodjelujućih bronhodilatatora, tri do četiri tjedna prije očekivane ekspozicije peludi u proljeće. Terapija se vraća na početnu vrijednost ljeti, kada je prisutnost peludi u zraku niska. Ovakav pristup liječenju može spriječiti pogoršanja astme tijekom proljeća, a naročito teže oblike astme.

Astma u djece na početku školske godine

Dugo je vremena poznato da se egzacerbacija astme u djece, koja zahtijeva pomoć hitne medicinske službe ili bolničko liječenje, višestruko povećava pri započinjanju školske godine, što je najčešće u mjesecu rujnu. To je dobro poznati fenomen u svijetu koji se naziva "asthma September peak". Razlozi koji dovode do porasta egzacerbacije astme u vrijeme početka školske godine su slijedeći: djeca ne uzimaju redovito preporučene lijekove za vrijeme ljeta, povećan stres i povećana izloženost alergenima u zatvorenim prostorima, pojava cirkulirajućih virusa u zraku u jesen (rinovirusi). Nakon ovog izrazitog porasta pogoršanja astme u djece školske dobi, slijedi manji porast pojavnosti astme u djece i odraslih u listopadu. To se objašnjava time da školska djeca prenose respiratorne viruse iz škole kući drugoj djeci (npr. njihovoj braći i sestrama) i odraslima (npr. roditeljima) i tako dolazi do drugog, manjeg porasta broja astme u tim dobnim skupinama, tri do četiri tjedna nakon "September peak". Ukratko, pacijenti mlađi od 19 godina imaju porast pogoršanja astme u rujnu, dok odrasli i stariji ljudi imaju taj porast nekoliko tjedana kasnije, najviše u listopadu. Navedeno se odnosi jednako na gradsko kao i na seosko stanovništvo.

Prateći ove podatke unatrag 20-tak godina vidi se blagi trend pada pogoršanja astme u mjesecu rujnu. To je rezultat što se djeca i roditelji spremaju za početak školske godine, što uključuje pravilno i redovito uzimanje lijekova, ispravno pranje ruku djece i odraslih, izbjegavanje „okidača“ astme i primanje redovitih cijepljenja. Na taj način se može smanjiti širenje i vjerojatnost zaraze virusima, a time i egzacerbacija astme u djece i odraslih.

Grmljavinske oluje i astma

Astma izazvana grmljavinskom olujom označava pojavu akutnih napadaja astme neposredno u grmljavinskoj oluji i nakon nje, tijekom sezone. Javlja se djelovanjem kombinacije specifičnih meteoroloških i aerobioloških čimbenika na predisponirane, atopične pacijente s IgE posredovanom osjetljivošću na alergene peludi. Kiše u grmljavinskim olujama koncentriraju aeroalergene, najčešće pelud trava, ali i druge peludi na razini tla, i plijesni. Zbog vlage i kiše nastaje osmotski šok, pucanje alergena i oslobađanje alergenih čestica pogodnih za udisanje. Udisanje visokih koncentracija ovih aeroalergena od senzibiliziranih pojedinaca može potaknuti astmatičnu reakciju. Tijekom sezone peludi grmljavinska nevremena mogu izazvati izbijanje alergijske astme, ponekad i teške astmatične krize, a i smrt  pacijenata koji su alergični na pelud. Ponekad i pacijenti s alergijskim rinitisom kod grmljavinskih nevremena razvijaju kliničku sliku teške astme. Utvrđeno je da promjene vremena, poput kiše ili vlage, mogu dovesti do hidratacije peludnih zrnaca tijekom peludnih sezona, a ponekad i njihovu fragmentaciju koja stvara atmosferske biološke aerosole (bioaerosoli), koji nose alergene. Napadi astme izazvani su visokom koncentracijom peludnih zrnaca u razini tla koja mogu osloboditi alergene čestice, veličine koja se može udisati (2-5 mikrona). Ovi alergeni prodiru duboko u pluća, izazivajući teške simptome astme.

Simptomi astme javljaju se u prvih 20-30 minuta oluje, u Europi najviše u kasno proljeće i ljeto. Zaštitna mjera je boravak u zatvorenom prostoru, sa zatvorenom vratima i prozorima, dok oluja prođe.

Zbog stalnih i naglih klimatskih promjena, astma izazvana grmljavinskom olujom ubuduće će, vjerojatno, postati sve češća, nepredvidljiva, s teškim posljedicama, i zato je važno poznavati ovaj fenomen kako bi se spriječili teški napadi astme.

Zaključak

Astma može imati kliničke sezonske promjene zbog različitih vanjskih čimbenika kojima je pacijent izložen. Dosadašnji podaci iz područja s umjerenom klimom, pokazuju da je težina astme ljeti smanjena, dok ima tendenciju povećanja u proljeće. Česta su pogoršanja astme u djece na početku školske godine, kada dolazi do veće izloženosti okolišnim čimbenicima u zatvorenim prostorima, kao i veće prisutnosti virusnih respiratornih infekcija. Obzirom na javljanje simptoma astme može se preventivno povećati razina liječenja nekoliko tjedana prije pogoršanja simptoma, što smanjuje rizik od pogoršanja astme, najčešće u proljeće. Smanjenje razine liječenja astme tijekom ljeta u pacijenata čije se stanje poboljša, može se razmotriti samo u fenotipova astme sa stabilnim tijekom bolesti.

Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(7)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.