Kortikofobija - strah od primjene kortikosteroida

Što su kortikosteroidi?

Prirodni kortikosteroidi su steroidni hormoni koje proizvodi kora nadbubrežne žlijezde, a već 70-ak godina sintetiziraju se kao lijek. Kortikosteroidi u medicini imaju širok spektar primjene i mogu se naći u obliku inhalatora, sprejeva, krema, masti, čepića, tableta i injekcija. Koriste se za suzbijanje aktivnosti imunološkog sustava i smanjenje upale kod velikog broja stanja i bolesti - od tumora, alergijskih i autoimunih bolesti pa sve do kožnih bolesti. U liječenju astme najčešće su korišteni inhalacijski kortikosteroidi i zlatni su standard. Brojna istraživanja pokazuju njihovu učinkovitost u smanjenju simptoma astme, broja i jačine naglih pogoršanja bolesti, bronhalne preosjetljivosti i smrtnosti, a poboljšavaju kvalitetu života, plućnu funkciju i kontroluupale u dišnim putovima. Primjena kortikosteroida u inhalaciji je najdjelotvorniji oblik terapije astme jer lijek dospijeva izravno u pluća čime se izbjegavaju učinci lijeka na druge organe. Na taj način je moguće primijeniti puno manju dozu lijeka uz postizanje jednakog terapijskog učinka kao kod primjene lijeka u obliku tableta/injekcija koje sadrže značajno veću dozu. Iako se sistemski štetni učinci kod inhalacijskih kortikosteroida pojavljuju vrlo rijetko, pacijenti tijekom dugotrajnog liječenja, zbog straha od nuspojava, oklijevaju koristiti kortikosteroide i fobija od kortikosteroida smatra se već uobičajenim fenomenom. No, ako se lijek uzima prema preporuci liječnika može se zaključiti da su kortikosteroidi sigurni lijekovi i dobro djeluju.

Primjenom kortikosteroida astma se ne može trajno izliječiti, ali prestankom uzimanja terapije u većeg broja bolesnika dolazi do gubitka kontrole astme već unutar nekoliko tjedana ili mjeseci.

Kortikofobija

Roditelji djece s astmom često su zbunjeni i uplašeni zbog informacija o nuspojavama kortikosteroida koje su čuli od prijatelja, rodbine, liječnika, ljekarnika ili su ih pročitali na društvenim mrežama. Taj strah od uzimanja kortikosteroida naziva se "kortikofobija". Početna istraživanja o kortikofobiji provedena su kod bolesnika s astmom prije više od 30 godina, a učestalost kortikofobije bila je vrlo širokog raspona. U bolesnika s atopijskim dermatitisom gdje je kortikofobija dosta istraživana, učestalost fobije od kortikosteroida koji se primjenjuju na koži kretala se od 21-84. U periodima kada nemaju izražene smetnje, pacijenti i/ili njihovi roditelji izbjegavaju redovitu primjenu kortikosteroidne terapije. Strah od nuspojava i nedostatak znanja o liječenju kortikosteroidima najvažniji su razlozi za neredovito uzimanje inhalacijskih kortikosteroida, a kortikofobija nepovoljno utječe na suradljivost kod bolesnika i povećava neuspjeh liječenja.

Kortikosteroidi u liječenju astme

Astma je opstruktivna bolest dišnih putova - karakterizira ju neprimjereno jak imunološki odgovor i kronična upala traheobronhalnog stabla. Svjetske smjernice u liječenju astme preporučuju dugotrajno liječenje inhalacijskim kortikosteroidima zbog njihove superiorne učinkovitosti u kontroli kronične upale u dišnim putovima. Inhalacijski kortikosteroidi propisuju se pacijentima svih dobnih skupina za liječenje različitih težina astme. Djeluju tako da prigušuju upalu u dišnim putovima i, ako se uzimaju redovito, najučinkovitiji su lijekovi za liječenje te bolesti. Primjenjuje se najniža moguća doza za težinu astme – ona koja je dovoljna za smirivanje upale i sprečavanje naglih pogoršanja bolesti. Potrebno je naglasiti da inhalacijski kortikosteroidi potiskuju imunološki sustav samo u plućima kako bi uspostavili kontrolu astme jer se isporučuju izravno na potrebno područje, na mjesto upale, pa se mogu koristiti mnogo manje doze s posljedično mnogo manje nuspojava. Lijek djeluje u donjim dišnim putovima i ne zadržava se u području usne šupljine gdje ponekad može, ako se pravilno ne uzima, uzrokovati gljivičnu infekciju i promuklost. Redovita profilaktička primjena inhalacijskih kortikosteroida dovodi do kontrole upale u dišnim putevima te su puno rjeđa nagla pogoršanja bolesti. Tako se izbjegava potreba za oralnim kortikosteroidima u visokim dozama i značajnijim nuspojavama.

 Kada se inhalacijski kortikosteroidi koriste u hitnim stanjima oni, za razliku od druge skupine lijekova za astmu – bronhodilatatora, kao što je salbutamol, nisu učinkoviti.

Sigurnost inhalacijskih kortikosteroida

Potrebno je napomenuti da svi lijekovi dolaze s popisom nuspojava koje mogu iskusiti neki bolesnici pa ni lijekovi u obliku inhalacija nisu iznimka. Međutim, sistemska apsorpcija kortikosteroida u obliku aerosola smatra se minimalnom što znači da samo male količine kortikosteroidnih lijekova u obliku aerosola ulaze u krvotok. Budući da se aerosol isporučuje izravno u pluća potrebna je primjena manjih doza u usporedbi s primjenom oralnih lijekova. Na primjer, doza oralnih kortikosteroida mjeri se u miligramima (mg), a doza inhalacijskih kortikosteroida u mikrogramima (µg) što je tisuću puta manje. Kada bi se radila okvirna usporedba inhalacijske i oralne primjene lijeka u astmi, višednevna kura oralnih kortikosteroida propisanih tijekom naglog pogoršanja bolesti odgovarala bi godini profilaktičke primjene inhalacijskih kortikosteroida.

Važno je da liječnik pacijentu, na njemu razumljiv način, objasni kako lijek djeluje kao i potrebu njegovog kontinuiranog uzimanja. Prethodne informacije o prednostima i nuspojavama inhalacijskih kortikosteroida važne su prije početka liječenja pacijenata s astmom. Kako bi se smanjio rizik od bilo koje nuspojave, pedijatar će propisati najnižu dozu potrebnu za kontrolu simptoma.

Što je s rastom djeteta? Inhalacijski kortikosteroidi za astmu mogu privremeno usporiti rast neke djece tijekom prve godine liječenja. No, ta djeca u odrasloj dobi ipak postignu svoju očekivanu visinu.

Važnost ispravne tehnike inhaliranja

Nuspojave korištenja inhalacijskih kortikosteroida mogu se spriječiti pravilnom tehnikom uzimanja i mjerama opreza. Kada se udahne, nešto kortikosteroidnog lijeka ostaje u ustima i može se progutati te iz u želuca apsorbirati u krvotok. Moguće je minimizirati svaki učinak kortikosteroida koji ostane u ustima na dva načina.  

Prvi način je upotreba komorice u kombinaciji sa kortikosteroidnim sprejom kada lijek koji bi inače pao na jezik i u usta ostaje u komorici, a dio koji prolazi kroz komoricu također može proći kroz usta i spustiti se u bronhe. Komorice se ne mogu i ne trebaju koristiti s inhalatorima na suhi prah.

Drugi način je grgljanje i ispiranje usta vodom nakon udisanja kortikosteroidnog spreja. Ispiranje uklanja sve ostatke lijeka iz usta, a dio lijeka koji pomaže u kontroli astme dolazi neometano na bronhe. Studije pokazuju da ispiranje usta i grla vodom (za razliku od gutanja), uvelike smanjuje rizik od bilo kakvih sistemskih nuspojava inhalacijskih kortikosteroida.

Sistemski kortikosteroidi

Tijekom teških epizoda naglih pogoršanja astme djetetu će trebati veća doza kortikosteroida koju će uzimati na usta ili venu. Veća doza uzeta na ovaj način omogućuje lijeku da djeluje brže. Doza se pažljivo određuje u skladu s tjelesnom težinom djeteta. Najbolje je dati svaku dozu kortikosteroida s hranom ujutro, obično za vrijeme doručka, najčešće 3 do 5 dana uglavnom bez nuspojava. Međutim, blaže nuspojave mogu se ponekad zamijetiti već nakon kratkotrajnog uzimanja ove vrste kortikosteroida kao npr. ​​promjena ponašanja, povećan apetit, akne, soor (gljivična infekcija u ustima), želučane tegobe ili problemi sa spavanjem. One nestaju kada se lijek prestane uzimati. Ozbiljnije nuspojave mogu se pojaviti kod oralne primjene dulje od 2 tjedna ili dugotrajnije učestale primjene lijeka. Nuspojave uključuju kataraktu (zamućenje očne leće), debljanje, pogoršanje dijabetesa, stanjivanje kostiju, usporavanje rasta, smanjenu sposobnost borbe protiv infekcija, čir na želucu i visoki krvni tlak.

Zaključno

Kortikosteroidi su najmoćniji dostupni lijekovi za smanjenje simptoma astme i alergije kod  djece i odraslih. Oni mogu uvelike poboljšati ukupnu kvalitetu života. Svi se stručnjaci slažu da su dobrobiti kortikosteroida, kada se pravilno koriste, veće od mogućih rizika. Primjena inhalacijskih kortikosteroida dovodi do kontrole bolesti bez značajnijih nuspojava i na taj način se izbjegavaju nagla pogoršanja bolesti i primjena većih oralnih/parenteralnih doza kortikosteroida. Pedijatar će se pobrinuti da se daju što sigurnije, a ako postoje bilo kakva pitanja ili nedoumice u vezi ovih lijekova, potreban je razgovor s liječnikom. Za bolesnike koji odbijaju terapiju kortikosteroidima potrebno je pojedinačno, kao alternativu, razmotriti druge mogućnosti protuupalnog liječenja.

NPS-HR-NP-00094