Astma i sport

Zašto vježbanje može biti uzročnik pogoršanja astme?

Astma je kronična opstruktivna upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje probleme pri disanju. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se s periodima u kojima nema simptoma astme. Do napadaja dolazi pri pogoršanju upale, obično kada su u neposrednoj okolini prisutni neki iritirajući čimbenici ili provokacijski faktori astme. Oni, naime, dovode do sužavanja dišnih putova uslijed spazma mišića i oticanja sluznice, što posljedično rezultira otežanim protokom zraka.

Disanje na nos zagrijava zrak koji udišemo. Kada vježbamo, posebno pri duljim i intenzivnijim tjelovježbama, poput trčanja, obično dišemo na usta umjesto na nos. To znači da udišemo zrak koji je hladniji i suši nego inače. Ako imate astmu, udisanje ovog hladnog, suhog zraka uzrokuje da vam se dišni putevi stežu i sužavaju, što smo naglasili kako je važan patofiziološki proces u razvoju simptoma. Posljedično se stoga mogu javiti kašalj, piskanje i nedostatak daha. Tijekom vježbanja možete naići i na druge iritirajuće čimbenike ili provokativne faktore, poput onečišćenja ili peludi ako vježbate vani, ili prašine ako vježbate u zatvorenom prostoru. Klor u bazenima također može izazvati simptome kod određenog broja ljudi.

Veća je vjerojatnost da ćete imati simptome astme kada vježbate ako:

• ne uzimate svoj preventivni inhalator svaki dan kako je propisano;
• su vaši dišni putevi već upaljeni zbog alergije ili drugih provokativnih čimbenika (poput dima cigareta);
• imate teško kontroliranu ili tešku astmu.

Što je "astma izazvana naporom"?

Kratkoća daha tijekom ili nakon tjelesne aktivnosti je česta pojava; međutim, ako tjelesna aktivnost uzrokuje simptome bez olakšanja nakon odmora, tada se možda radi o "astmi uzrokovanoj naporom". Ti simptomi uključuju otežano disanje, osjećaj stezanja u prsima, suh nadražajni kašalj i/ili piskanje u prsištu. Izraz koji se često koristi umjesto "astme izazvane naporom" jest "bronhokonstrikcija uzrokovana vježbanjem" (engl. exercise-induced bronchoconstriction; EIB) budući da se radi o suženju bronha uzrokovanom vježbanjem. Do bronhokonstrikcije dolazi kada se dišni putevi stežu i sužavaju kao rezultat naporne vježbe, osobito ako netko udiše i hladan zrak. Kod profesionalnih sportaša, osobito onih koji vježbaju na hladnom zraku (poput skijaških trkača) postoji veća vjerojatnost da će imati bronhokonstrikciju izazvanu vježbanjem. Ako imate bronhokonstrikciju tijekom vježbanja, svakako trebate daljnju obradu radi utvrđivanja imate li i astmu.

Uobičajeni simptomi vježbanja ili simptomi astme?

Normalno je disati brže ili dublje prilikom tjelovježbe, bilo da je to vožnja biciklom ili trčanje uz stepenice. Pripazite na ove znakove koji ukazuju na pogoršanje astme, a ne na normalan odgovor dišnog sustava prilikom tjelovježbe:

• osjećaj vrlo kratkog daha ili kao da ne možete udahnuti dovoljno zraka;
• kašalj;
• otežano disanje;
• osjećaj stezanja u grudima.

Ako imate bilo koji od ovih simptoma dok vježbate, posjetite svog liječnika kako bi promijenio terapiju kontrole vaše astme. Nadalje, ako je tjelovježba okidač simptoma astme, najčešće ćete primijetiti tegobe koje se pojavljuju nakon što ste vježbali; tada će vam trebati oko 30 do 60 minuta za oporavak. S druge strane, ako je okidač alergija (primjerice, pelud ili prašina), tada su simptomi najčešće prisutni tijekom vježbanja.

Kako smanjiti rizik tijekom vježbanja?

Ako tjelovježba izaziva simptome astme, to je obično znak da vaša astma nije tako dobro kontrolirana koliko bi mogla biti. Tijekom tjelovježbe rizik od simptoma astme možete smanjiti tako da koristite svoj preventivni inhalator redovito svaki dan kako je propisano, kao i da se redovito kontrolirate kod liječnika obiteljske medicine ili pak specijalista pulmologije.

Svakodnevno korištenje inhalatora za prevenciju može smanjiti rizik od simptoma astme izazvanih vježbanjem. Vaša inhalatorna terapija sprječava daljnju upalu u vašem dišnom sustavu. To znači kako je manja vjerojatnost da će vaši dišni putevi reagirati kada vježbate. Dobar preventivni inhalator također može smanjiti rizik od simptoma izazvanih peludom, zagađenjem ili prašinom tijekom vježbanja. Prilikom posjeta liječniku bitno je redovito provjeriti i vašu tehniku uzimanja inhalatorne terapije te ponoviti situacije u kojima je potrebno učestalije uzimati terapiju.

Savjeti za sprječavanje astme uzrokovane naporom

1. Pobrinite se da se vaša astma dobro liječi jer će to smanjiti vjerojatnost pojave astme izazvane vježbanjem.
2. Uvijek sa sobom nosite lijek za ublažavanje simptoma.
3. Ako vam je tako preporučeno od strane liječnika, prije započinjanja tjelovježbe, uzmite sve preporučene lijekove.
4. Pokrijte nos i usta šalom kada vježbate na otvorenom na niskim temperaturama.
5. Ograničite tjelovježbu ili naporne aktivnosti na otvorenom kada je kvaliteta zraka nezdrava.
6. Započnite bilo koju vježbu uz prethodno zagrijavanje.
7. Tijekom vježbanja pripazite na simptome astme. Ako se pojave, prestanite s vježbanjem i uzmite lijekove za ublažavanje tegoba. Vratite se vježbanju samo ako su vam simptomi astme olakšani. Ako se simptomi astme po drugi put pojave tijekom vježbanja, ponovno uzmite lijek za ublažavanje tegoba dok simptomi ne nestanu. Ukoliko su simptomi i dalje prisutni, ne preporučuje se vraćanje aktivnostima.
8. Simptomi astme mogu se pojaviti i do pola sata nakon vježbanja. Obavezno uzmite lijekove za ublažavanje tegoba ako imate simptome nakon vježbanja.

Prednosti tjelesne aktivnosti u bolesnika s astmom

Vježbanje je važno za cjelokupno zdravlje, kao i za zdravlje pluća. Poznate su mnoge prednosti tjelesnih aktivnosti za osobe koje imaju astmu; nadalje, svakodnevno vježbanje pomaže poboljšanju kapaciteta pluća, što je jako važno kod ovog stanja. Dokazano je kako redovna fizička aktivnost smanjuje broj epizoda pogoršanja bolesti astme i povećava kvalitetu života bolesnika.

Sve dok se vaša astma dobro liječi, možete uživati u tjelovježbi i svim prednostima tjelesne aktivnosti. Zapravo, redovita tjelovježba poboljšat će vaše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Ako tijekom vježbanja redovito osjećate simptome astme, posavjetujte se sa svojim obiteljskim liječnikom ili specijalistom pulmologom te definirajte u kojim situacijama je potrebno pojačano uzeti preporučenu inhalatornu terapiju.

Koji je sport najbolji za bolesnika s astmom?

Osobe s astmom mogu sudjelovati u gotovo svim sportovima ili vježbama. Međutim, postoje dva važna čimbenika o kojima osobe s astmom trebaju razmišljati pri odabiru sporta ili aktivnosti. Tu u prvom redu mislimo na godišnje doba i mjesto održavanja sportske aktivnosti. Primjerice, ako vam pelud izaziva piskanje u prsištu, bavljenje sportom na otvorenom može dovesti do pogoršanja astme. Isto tako je važno u kojoj mjeri izabrani sport zahtjeva maksimalno opterećenje u duljim vremenskim intervalima. Neke sportske aktivnosti u kojima su učestale pauze za odmor kao što je npr. gimnastika bolje odgovaraju bolesnicima s astmom. S druge strane, bavljenje sportom kod kojeg nema mogućnosti češćih pauza, kao što je npr. maraton, rizičnije je za astmatičare.

Primjeri sportova ovisno o riziku izazivanja bronhokonstrikcije izazvane vježbanjem:

• Nizak rizik: svi sportovi kod kojih intenzivna tjelovježba traje manje od 5–8 minuta (trčanje na kratke staze, tenis, gimnastika, golf, boks).
• Srednji rizik: timski sportovi kod kojih intenzivna kontinuirana tjelovježba traje dulje od 5–8 minuta (nogomet, ragbi, bejzbol, košarka, odbojka, rukomet).
• Visoki rizik: svi sportovi gdje intenzivna tjelovježba traje dulje od 5–8 minuta i/ili koja se provodi u posebnom ambijentu, npr. suh/hladan zrak, klorirani bazeni (trčanje na duge staze, maraton, bicikliranje, skijanje, hokej, klizanje, visinski sportovi, triatlon, plivanje).

Učestalost astme među profesionalnim sportašima

Većina ljudi s astmom može vježbati do punog potencijala ako imaju dobru kontrolu astme. Mnogi vrhunski sportaši koji su se natjecali na nacionalnoj i međunarodnoj razini imaju astmu. Ona je jedna od najčešćih kroničnih bolesti od koje boluju sportaši na Olimpijskim igrama. Tako je na Olimpijskim igrama 1996. Godine najmanje jedan od šest sportaša iz Sjedinjenih Američkih Država naveo simptome koji upućuju na astmu ili je koristio lijekove koji se koriste u liječenju astme. Ta se učestalost među olimpijcima 2000. godine povećala na svakog petog sportaša. Isto tako je zanimljiv podatak kako su sportaši s astmom osvojili jednaki broj ekipnih ili pojedinačnih medalja kao i sportaši bez astme.

Zaključak

Svi znamo kako je tjelesna aktivnost dobra za nas, stoga je potrebno zabaviti se i ostati aktivan. To je osobito slučaj ako imate astmu – sport ovdje poboljšava kapacitet pluća i protok krvi te djeluje umirujuće. U tom slučaju valja redovito uzimati propisanu terapiju i koristiti lijekove prije same tjelesne aktivnosti ako je tako preporučeno od strane liječnika. Aktivni ljudi obično smatraju kako imaju manje simptoma astme i bolju kontrolu nad svojom kroničnom bolešću.