Program plućne rehabilitacija provodi se u grupnom okruženju tako da postoji prilika upoznati i druge sudionike programa s istim ili sličnim stanjem bolesti, što osigurava priliku za međusobno pružanje i primanje podrške sudionika.
Vještine i znanja stečena u programu pomoći će sudionicama da se osjećaju bolje prilikom povećanja razine kondicije, te upravljaju svojom kroničnom plućnom bolesti. Vježbe disanja, uz povećanu fizičku aktivnost, pomažu bolesnicima da budu aktivniji u svakodnevnim aktivnostima. Plućna rehabilitacija može smanjiti potrebu za posjetima bolnici.
Za mnoge bolesnike s dijagnozom kroničnih plućnih bolesti kao što je, primjerice, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), pohađanje programa može pomoći kako se nositi sa simptomima, kako prepoznati pogoršanje bolesti, shvatiti moguće komplikacije, objasniti potrebu za kućnim liječenjem kisikom te kako pravilno koristiti inhalacijsku terapiju, smanjiti broj hospitalizacija i, što je najvažnije, naučiti pravilno disati i poboljšati kvalitetu života.
Uz edukaciju, superviziju, savjete i preporuke, sudionici nakon završetka programa mogu vratiti kvalitetu života sličniju onoj prije početka bolesti.
Često bolesnici završavaju program plućne rehabilitacije izjavljujući: "To je sjajno mjesto za fizičku rehabilitaciju ljudi, kao i za povezivanje s ostalim sudionicima sa sličnim problemima. Na rehabilitaciji postoji prava zajednica."
Programi plućne rehabilitacije razlikuju se po obliku i duljini. Program u Klinici za plućne bolesti KBC Zagreb traje 3 tjedna, po 5 dana u tjednu. Provodi se grupno ili individualno i uključuje:
U programu plućne rehabilitaciji saznat ćete sve što trebate znati o svojoj specifičnoj kroničnoj bolesti pluća. Edukacija uključuje razgovor sa sudionicima o anatomiji, fiziologiji, tehnikama disanja i uzimanju lijekova - uključujući informacije poput najboljeg doba dana za uzimanje lijekova odnosno pravilne inhalacijske tehnike.
Radi kronične plućne bolesti i problema s disanjem bolesnici često izbjegavaju vježbanje, a nerijetko i svaku fizičku aktivnost. Međutim, procijenjena količina i vrsta vježbi prema stupnju bolesti ima mnogobrojne prednosti. Vježbanje može poboljšati snagu srca i mišića, povećati razinu energije i pomoći sudionicima da učinkovitije koristite kisik.
Tijekom provođenja programa, bolesnici su cijelo vrijeme pod nadzorom i pod vodstvom stručnih članova tima plućne rehabilitacije koji podučavaju vježbe disanja u mirovanju, kontroliraju obrazac disanja obraćajući pažnju na frekvenciju srca i razinu kisika, kao i pravilno disanje sudionika tijekom opterećenja, poput vožnje na sobnom biciklu i/ili hodanje po traci. Tijekom rehabilitacije naučit ćete i nordijski hod kao vrlo učinkovit trening, koji se, nakon završenog programa, može samostalno provoditi.
Mnogi sudionici imaju strah od vježbanja smatrajući da to ne mogu ili ne smiju raditi zbog svog zdravstvenog stanja, no nakon plućne rehabilitacije vrlo često čujemo: "Hodanje mi nije bio prijatelj, ali sada, kad znam kako vježbati, osjećam se značajno bolje, imam manji osjećaj nedostatka zraka te mogu hodati puno duže."
Plućna rehabilitacija pomaže u učenju pravilnog disanja, svladavanju raznih strategija, poput načina povećanja razine kisika te boljeg upravljanja simptomima, ali i strahovima, osobito kako spriječiti napade panike.
U programu plućne rehabilitacije uči se kako kontrolirati probleme s disanjem i izbjeći potrebu za kisikom, ovisno o stupnju težine bolesti. Uči se kako si samostalno pomoći, kako kontrolirati pogoršanja te provjeravati razinu kisika (s pulsnim oksimetrom), kada i kako pravilno koristiti, kao i poduzimanje preventivnih mjera za povećanje razine kisika, prije nego što ona postane preniska.
Učeći o svom tijelu i problemima koje uzrokuje nizak kisik, sudionici uče kada im je kisik potreban te kako im pomaže vježbati i osjećati se bolje.
Postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine važan je dio cjelokupnog zdravog načina života, te se ne razlikuje ni kod osoba s kroničnom bolešću pluća. Prekomjerna tjelesna težina može povećati nedostatak zraka, dok niska tjelesna težina može smanjiti sposobnost borbe protiv infekcija. Osim toga, kad pojedinac ima veliku zaduhu, slabije jede te nema apetit. Uz potporu nutricionista, sudionici programa uče kako pripremati hranjivu hranu bez stresa ili pretjeranog umora, koje namirnice koristiti te kako promijeniti tjelesnu težinu.
Budući da mnogi bolesnici s kroničnom plućnom bolešću ili bilo kojom drugom kroničnom bolešću često doživljavaju depresiju, tjeskobu i druge emocionalne probleme, program plućne rehabilitacije nudi potporu, usluge te savjetovanja psihologa.
Informacije usvojene tijekom plućne rehabilitacije potrebno je koristiti tijekom cijelog života kako bi se izbjegle hospitalizacije, komplikacije i drugi zdravstveni problemi. Osim toga, važno je razumjeti da će se sudionici, uz provođenje naučenih vježbi te povećanu fizičku aktivnost i nakon završenog programa osjećati značajno bolje.
Također, postoji mogućnost ponavljanja programa nakon 6 mjeseci, u svrhu obnove znanja i tehnike.
Plućnu rehabilitaciju provodi educirani tim.
Rehabilitacijski tim uključuje liječnike pulmologe, respiratorne medicinske sestre, fizioterapeute, nutricionistu, psihologa te liječnike druge specijalnosti ovisno o drugim bolestima. Zajedno, ovi zdravstveni stručnjaci stvaraju osobni program koji će zadovoljiti individualne specifične potrebe.
U Klinici za plućne bolesti KBC-a Zagreb program plućne rehabilitacije može se odvijati ambulantno ili tijekom hospitalizacije.
Plućna rehabilitacija preporučuje se bolesnicima s plućnim bolestima koji imaju često otežano disanje i ne mogu obavljati svakodnevne aktivnosti, unatoč redovitom korištenju lijekova. Mnogi bolesnici u programima rehabilitacije imaju dijagnozu KOPB-a, no programi plućne rehabilitacije pomažu i osobama s drugim vrstama kroničnih plućnih bolesti, koje im ograničavaju disanje i tjelesnu aktivnost.
Da. Kada počnete s programom učinit će se inicijalna obrada, koja uključuje spirometriju, difuziju, šestominutni test hoda (6MWT) te analizu respiratornih plinova iz arterijske krvi. Sukladno nalazima, svakom bolesniku se određuje kako i koliko vježbati i uz koji protok kisika. Tijekom vježbanja pratit će se puls i zasićenost krvi s kisikom.
Plućna rehabilitacija mnogo je više od same vježbe. To je edukacija i podrška osobama koje žive s plućnim bolestima. Nakon završetka programa plućne rehabilitacije poželjno je naučene vježbe provoditi redovito te svakako nastaviti s fizičkom aktivnosti, poput nordijskog hodanja 1 sat dnevno.
U program plućne rehabilitacije može se uključiti na preporuku liječnika obiteljske medicine, pulmologa odnosno liječnika drugih specijalnosti. Provodi se na "crvenu uputnicu" te se potrebno prethodno naručiti.
U zaključku, program plućne rehabilitacije za kronične plućne bolesti smanjuje zaduhu, omogućuje uključivanje bolesnika u uobičajene dnevne aktivnosti koje prethodno nisu mogli obavljati, čime se poboljšava kvaliteta života.