U početku isključivo plućna bolest, KOPB s vremenom uzrokuje komplikacije i u mnogim drugim organskim sustavima i uzrokuje tešku funkcijsku nesposobnost cijelog organizma. Smanjenje dotoka kisika u sve organe u tijelu dovodi do oštećenja žilnog sustava, srčanog mišića, bubrega, mozga, mišićno-koštanog sustava, poremećaja proizvodnje hormona, dijabetesa i osteoporoze. Nastaje teška funkcijska nesposobnost cijelog organizma koja narušava kvalitetu života oboljele osobe koja se dodatno komplicira pojavom anksioznosti i depresije.
KOPB je bolest koju se ne može izliječiti, ali se uz redovno uzimanje lijekova i promjenu ponašanja nekih životnih navika može liječiti i spriječiti.
KOPB u sebi objedinjuje karakteristike kroničnog bronhitisa i emfizema pluća. Kronični bronhitis je upala dišnih putova koja za posljedicu ima zadebljanje stjenke i pojačano stvaranje sekreta. U uznapredovaloj bolesti dovodi do suženja dišnih putova. Emfizem nastaje kao rezultat pucanja stjenki plućnih mjehurića (alveola). Opisane promjene uzrok su kašlja, iskašljavanja i otežanog disanja što su glavne tegobe bolesnika s KOPB-om.
KOPB karakteriziraju razdoblja stabilne bolesti i razdoblja pogoršanja bolesti.
Razdoblja pogoršanja bolesti (egzacerbacije) prepoznaju se po pogoršanju osnovnih simptomi bolesti. Kašalj postaje učestaliji, iskašljava se veća količina sekreta koji je često gnojav uz jači osjećaj nedostatka zraka (čak i u mirovanju). Vrlo često prisutna je i povišena temperatura. Glavni uzroci pogoršanja su upale donjih dišnih puteva izazvane virusima ili bakterijama ili prekomjerno izlaganje štetnim čimbenicima.
Svako pogoršanje dodatno oštećuje plućnu funkciju što dovodi do bržeg napredovanja bolesti uz pogoršanu kvalitetu života pa čak i smrti. Kako bolest napreduje, pogoršanja su učestalija, a razdoblja između pogoršanja postaju kraća. U kasnijim fazama KOPB-a mogu se vidjeti teška zaduha, kašalj i iskašljavanje velike količine sluzi, hripanje, stalne upale. U uznapredovaloj fazi, bolesnicima je potrebna stalna njega i dodatni kisik kako bi mogli disati.
Upravo zbog toga jedan od glavnih ciljeva liječenja KOPB je smanjiti broj pogoršanja.
Ubrzano i plitko disanje prilikom najmanje aktivnosti (npr. hodanje iz prostorije u prostoriju, uobičajena toaleta, oblačenje i slično).
Kašalj koji je učestaliji nego ranije, vrlo često s pojačanim iskašljavanjem uz promjenu boje iskašljaja, koji može biti žut, zelenkast, sivkast pa čak uz primjese krvi.
Povišena tjelesna temperatura.
Nedostatak zraka u mirovanju.
"Sviranje" u prsima jače nego što je uobičajeno.
Osjećaj umora, malaksalosti, pospanosti ili zbunjenosti.
Niske vrijednosti kisika u krvi.
Pluća su odgovorna za izmjenu kisika i ugljičnog dioksida. Prilikom udaha, kisik ulazi u organizam, a ugljični dioksid se izdahom izbacuje van.
Osobe s KOPB-om imaju poteškoće u ovoj razmjeni kisika i ugljičnog dioksida što dovodi do nakupljanja ugljičnog dioksida i smanjenja kisika u krvi. Ako se u organizmu nakupi veća količina ugljičnog dioksida nego je normalno, a vrijednosti kisika budu preniske može nastupiti smrt.
Simptomi visokih vrijednosti ugljičnog dioksida:
Ako se primijete ovi simptomi potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć.
Pogoršanje KOPB-a najčešće je uzrokovano upalom u plućima koju izazivaju virusi i bakterije (upala pluća, prehlada, gripa) neki alergeni, zagađenje zraka i pušenje.
Upravo zbog toga oboljeli od KOPB-a se trebaju čuvati upala, što se najbolje postiže redovitim cijepljenjem protiv gripe i cijepljenjem protiv bakterije koja se zove pneumokok, a koja je najčešći uzrok upale pluća. Također, treba izbjegavati koliko je moguće druge iritanse, prvenstveno pušenje.
U 33% oboljelih od KOPB-a uzrok pogoršanja ostaje nepoznat.
Ako simptomi pogoršanja KOPB nisu ozbiljni, liječnik može propisati lijekove koji se mogu uzimati kod kuće. Najčešće su to antibiotici i kortikosteroidi koji se uzimaju uz redovnu bronhodilatatornu terapiju.
Bronhodilatatori su najvažniji lijekovi u liječenju KOPB-a.To su lijekovi koji relaksiraju mišiće oko dišnih puteva, proširuju stisnute dišne puteve i na taj način omogućavaju bolji protok zraka u dišnim putevima. Pomažu u smanjenju simptoma i poboljšanju plućne funkcije.
Ihalirajući kortikosteroidi Korist liječenja ovim lijekom imaju uglavnom oboljeli u težem stupnju bolesti, uz česta pogoršanja.
Antibiotici Jedan od glavnih simptoma pogoršanja KOPB-a je pojačano stvaranje sluzi u dišnim putevima. 50% uzoraka takvih iskašljaja pozitivno je na bakterije. Liječenje antibioticima smanjiti će upalu u dišnim putevima i spriječiti daljnje pogoršanje.
Kortikosteroidi imaju brojne nuspojave (porast vrijednosti šećera u krvi, porast krvnog tlaka, debljanje, mogu izazvati želučane tegobe) te se koriste samo u određenim slučajevima i kroz kratak vremenski period.
Ponekad pogoršanje KOPB-a može biti vrlo ozbiljno pa čak i da ugrožava život bolesnika. U tim slučajevima potrebno je bolničko liječenje. Ako se kod bolesnika pojavi bilo koji od ovih simptoma: bol u prsima, plave usnice, gubitak svijesti, uznemirenost, zbunjenost, pretjerana pospanost, pogotovo visoka temperatura uz dokazanu upalu pluća, niske vrijednosti kisika u krvi i visoke vrijednosti ugljičnog dioksida takav se bolesnik mora smjestiti u bolnicu.
Tijekom bolničkog liječenja bolesnik prima antibiotike, kortikosteroide i bronhodilatatore najčešće venskim putem. Bronhodilatatorni lijekove se koriste i putem uređaja za inhaliranje. Venski i inhalatorni put primjene lijeka omogućit će što brže djelovanje lijekova.
Vrlo često se primjenjuje kisik. Kisik se može primijeniti na nekoliko načina. Najčešće putem nosnog katetera i maske. Postoje i drugi načini primjene kisika koji se primjenjuju u težim i najtežim slučajevima pogoršanja ovisno o vrijednostima kisika i ugljičnog dioksida u krvi. U nekih bolesnika mora se primijeniti uređaj koji omogućuje potpomognuto disanje (neinvazivna ventilacija – NIV) kako bi se poboljšale vrijednosti kisika, a smanjile vrijednosti ugljičnog dioksida u krvi. Neki od bolesnika nažalost moraju biti priključeni na respirator, uređaj koji "diše" za bolesnika, a što se naziva mehanička ventilacija.
Plućna rehabilitacija je izuzetno koristan, ali slabo primjenjivan oblik liječenja bolesnika s KOPB-om. Program plućne rehabilitacije sastoji se od više dijelova. Izuzetno važan dio predstavlja fizikalna terapija koja uključuje vježbe disanja uz koje se izvode i vježbe iskašljavanja, vježbe za jačanje dišnih mišića i mišića ekstremiteta. Održavanjem kondicije vježbama u naporu, hodom uz blagu strminu ili uz stepenice, podizanjem predmeta te svakodnevnim razgibavanjem nužno je održati tjelesnu kondiciju. Ovaj program uključuje i edukaciju o bolesti, te savjete o pravilnoj prehrani, pomoć pri prestanku pušenja, te konzultacije s psihologom.
Na osnovu stupnja bolesti i ovisno o stanju bolesnika stručno osoblje će za svakog bolesnika napraviti plan rehabilitacije.
Plućna rehabilitacija poboljšava mogućnost sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima i na taj način poboljšava kvalitetu života.
U prevenciji komplikacija KOPB-a svakako se preporučuje redovno godišnje cijepljenje protiv gripe i kombiniranim cjepivom protiv najčešćih uzročnika upale pluća, koja se nerijetko javlja kod teških bolesnika.
Kod oboljelih od KOPB-a od početka bolesti dolazi do promjena u organizmu koje zahtijevaju prilagodbu načina prehrane. Proteinsko-energetska pothranjenost, gubitak koštane mase i disfunkcija mišića su česti u KOPB-u i uzrokuje značajno pogoršanje funkcionalnog statusa organizma uz povećanje smrtnosti.
Nutritivna intervencija, uz savjet o pravilnoj prehrani, preporučuje se kod svih oboljelih od KOPB-a. Ukoliko se dijetetskim savjetom ne uspije spriječiti nastanak proteinsko-energetske pothranjenosti preporučuje se uvođenje specijaliziranih dodataka prehrani, koji uz ispravljanje energetskog disbalansa osiguravaju i odgovarajući unos svih neophodnih hranjivih sastojaka. Njihovo uvođenje i praćenje učinka treba provoditi pod nadzorom liječnika.
Najvažnija i zasigurno najkorisnija metoda liječenja je potpuni i cjeloživotni prestanak pušenja. Prestanak pušenja je najučinkovitija i najisplativija intervencija u cilju smanjenja rizika od nastanka bolesti, nastanka težih oštećenja i usporenja progresije KOPB-a.
Također je potrebno izbjegavati pasivno pušenje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 10% smrti povezanih s pušenjem posljedica su pasivnog pušenja.
Uz edukaciju, brigu o vlastitom zdravlju te pravilnom prehranom, tjelovježbom i redovitim cijepljenjem smanjujemo rizik nastanka bolesti, a u već oboljelih značajno poboljšavamo kvalitetu života, smanjujemo broj pogoršanja i smanjujemo smrtnost.