KOPB

Kratkoća daha

Objavljeno 21.11.2022.
Ozren Koluder, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog
Kratkoća daha kao pojam se koristi u svakodnevnom govoru i u užem smislu predstavlja jedan od mogućih doživljaja nelagode kod disanja. U širem smislu upotrebljava se kao sinonim za dispneju, što je stručni medicinski izraz koji obuhvaća bilo koji tip problema s disanjem.
Kratkoća daha

Zašto nastaje kratkoća daha?

Temeljna uloga dišnog i srčanožilnog sustava je opskrba tijela kisikom. U plućima se odvija vezanje kisika iz zraka i prijenos na crvena krvna zrnca. Nošena strujom krvi putem zatvorenog spleta krvnih žila, crvena krvna zrnca dopremaju kisik iz pluća do svih tkiva i organa u cijelom tijelu. U tkivima i organima dolazi do otpuštanja kisika s crvenih krvnih zrnaca koji se iskorištava za neophodne biološke procese, a otpušta se produkt tih procesa – ugljični dioksid. Ugljični dioksid se veže na crvena krvna zrnca koja su otpustila kisik, a ona se ponovno putem spleta krvnih žila vraćaju u pluća gdje se događa nova izmjena – ugljični dioksid biva izdahnut, a novi kisik se veže na crvena krvna zrnca. Neometano kruženje (cirkulaciju) krvi po tijelu i izmjenu plinova osigurava srce koje prilikom svake kontrakcije (otkucaja) u cirkulaciju izbaci 70-ak mililitara krvi, što osigurava da tijekom jedne minute cjelokupni volumen krvi prođe ovaj put. Zastoj u bilo kojoj fazi opisanog procesa može dovesti do promjene mehanike disanja i/ili kemijskog sastava krvi. Opisane promjene prepoznaju signalni sustavi, a signal se šalje složenim sustavom živčanih putova do mozga gdje se konačno formira osjećaj kratkoće daha (dispneje). Dva su osnovna tipa signala: mehanički koji upozoravaju na prekomjerni dišni rad, tj. prekomjernu potrošnju energije i kemijski koji upozoravaju na neadekvatan sastav krvi.

Najčešći uzrok kratkoće daha je veliki fizički napor, što je bezazleno i javlja se kod zdravih ljudi.

Kratak dah shvaća se kao simptom bolesti kada se javlja u malom naporu ili mirovanju. Kratkoća daha može se javiti naglo (akutno) ili postupno (kronično).

Akutni nedostatak zraka

Uzrok naglo (akutno) nastalog nedostatka zraka u pravilu su bolesti pluća, srca ili plućne cirkulacije.

Kod upale dolazi do nakupljanja tekućine i upalnih stanica u plućima, a kod pneumotoraksa (ulazak zraka između 2 lista plućne ovojnice) do kolapsa pluća što smanjuje površinu za disanje.

Kod napada astme smanjuje se protok zraka kroz sužene dišne putove. Slično se događa kad strano tijelo ili grč glasnica (laringospazam) začepi veliki dišni put.

Bolesti srca, bilo da se radi o slabosti srčanog mišića zbog srčanog udara ili o poremećaju srčanog ritma, dovode do poremećaja u cirkulaciji krvi i dopremi kisika tkivima.

Ugrušci u plućnoj cirkulaciji (akutna plućna embolija) uzrokuju poremećaj u izmjeni plinova i protoku krvi kroz pluća.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Nagli nastup kratkoće daha ili iznenadno teško pogoršanje razlog su za hitno traženje liječničke pomoći.

Neposredno životno ugrožene osobe prepoznaju se po ovim obilježjima:

  1. izgledaju uplašeno
  2. dišu glasno
  3. boreći se za zrak šire nosnice, uvlače vrat, čine velike pomake prsnog koša i/ili trbuha pri disanju
  4. koža, sluznice, usnice imaju plavičastu boju (cijanoza)

Takvim osobama važno je pomoći da čim prije dobiju medicinsku pomoć.

Kronična kratkoća daha

Kratkoća daha češće se razvija postupno (kronično), a uzroci su mnogobrojni.

Kod kroničnih bolesti pluća (astma i KOPB) otežan je protok zraka kroz sužene dišne putove. Smanjenje kapaciteta pluća uvjetovano deformacijama prsnog koša, debljinom, tumorom, kolapsom pluća ili nakupljanjem tekućine u prsnom košu (pleuralni izljev) smanjuje površinu za disanje.

Slabost srca može uzrokovati nakupljanje tekućine u plućima (edem pluća) što smanjuje površinu za disanje. Bolesti cirkulacije, bez obzira jesu li uzrokovane slabošću srca ili primarnom bolesti krvožilja (plućna arterijska hipertenzija) ometaju i izmjenu plinova u plućima i dopremu kisika u tkiva i organe.

Bolesti mišića i živaca uzrokuju slabe pomake prsnog koša pri disanju što pak dovodi do neučinkovite izmjene plinova i cirkulacije.

Budući da se prijenos kisika odvija putem crvenih krvnih zrnaca, slabokrvnost (anemija) može zbog oslabljene dopreme kisika u tkiva uzrokovati osjećaj kratkoće daha. Sličnim mehanizmom nastaju simptomi na velikim nadmorskim visinama i kod bolesti tkiva kada se kisik ne može adekvatno iskoristiti.

Dišni sustav ima veliku ulogu u održavanju acidobazne ravnoteže (kiselosti) krvi, tako da pojačana kiselost krvi kao posljedica npr. bolesti bubrega ili trovanja može snažno poticati (ubrzati i produbiti) disanje što tijelo prepoznaje kao nedostatak zraka.

Naposlijetku, psihičke bolesti i anksioznost mogu biti uzrokom i akutnog i kroničnog osjećaja kratkoće daha.

Što je u podlozi kratkog daha?

Obzirom na šarolikost bolesti i stanja koji uzrokuju kratkoću daha, kod traženja uzroka treba najprije uzeti detaljnu anamnezu.

Bitno je saznati javljaju li se simptomi samo u naporu ili su stalno prisutni. Ukoliko se javljaju u naporu, obično su vezani uz bolesti poput astme, KOPB-a, zatajivanja srca ili plućne hipertenzije. Dnevna varijabilnost s pogoršanjem noću karakteristična je za astmu ili popuštanje srca. Sezonalnost, tj. periodička pojava tegoba uvijek u isto doba godine upućuje na alergijsku bolest (astma, alergijski rinitis).

Osjećaj kratkoće daha može mijenjati intenzitet ovisno o položaju tijela. Ortopneja (lakše disanje u sjedećem položaju) karakteristično je za zatajivanje srca. Platipneja (lakše disanje u ležećem položaju) za zatajenje jetre. Bendopneja (pogoršanje kod saginjanja prema naprijed) za zatajivanje srca i plućnu hipertenziju. Trepopneja (pogoršanje kod od ležanja na jednu stranu) za pleuralni izljev.

Kliničkim pregledom uočavaju se karakteristični znakovi bolesti.

U bolesnika male tjelesne mase i bačvastog prsnog koša koji dišu podbočeni na laktove i nagnuti malo prema naprijed vjerojatno se radi o uznapredovaloj bolesti pluća (KOPB – emfizem)

U pacijenata male tjelesne i mišićne mase koji s velikim naporom obavljaju najosnovnije fizičke aktivnosti, a ponekad imaju smetnje gutanja i govora najvjerojatniji razlog za kratkoću daha je bolest mišića i živaca (neuromuskularna bolest). 

U pretilih pacijenata koji su često pretjerano umorni, imaju plavičastu boju kože i sluznica vjerojatno se radi o kroničnom bronhitisu i/ili poremećaju disanja u spavanju (engl. "sleep-apnea").

Blijedi pacijenti u pravilu su slabokrvni.

Kod pacijenata koji boluju od karcinoma (raka) pluća ili skvrčavanja (fibroze) pluća mogu se javiti karakteristična zadebljanja završnih članaka na prstima (batićasti prsti).

Otok nogu i trbuha (edem) znak je zatajivanja srca.

Kliničkim pregledom i mjerenjem vitalnih parametara pokušava se objektivizirati ono što pacijent osjeća. U vitalne parametre ubrajaju se broj udisaja (respiracija) u jednoj minuti, zasićenje (saturacija) periferne krvi kisikom – SpO2, arterijski krvni tlak, broj srčanih otkucaja u jednoj minuti, tjelesna masa, visina i temperatura. 

Dijagnostička obrada

Nakon anamneze i fizikalnog pregleda slijedi dijagnostička obrada koja može uključivati:

Kompletnu krvnu sliku – snižen broj crvenih krvnih zrnaca potvrđuje anemiju, povišen broj bijelih krvnih zrnaca ukazuje na upalu

Analizu arterijske krvi – snižen pH potvrđuje acidozu (pojačanu kiselost krvi), snižen parcijalni tlak kisika (pO2) potvrđuje nedostatak kisika u krvi, povišen parcijalni tlak ugljičnog dioksida (pCO2) potvrđuje nedostatnu ventilaciju (izmjenu plinova u plućima)

EKG – otkriva srčanu aritmiju i moguću bolest srca zbog smanjenog dotoka krvi (ishemjska bolest)

Spirometrija – otkriva proremećaj u protoku zraka kroz dišne putove (opstrukcija)

CO difuzija – otkriva poremećaj izmjene plinova u plućima što može upućivati na bolesti plućnog tkiva ili cirkulacije

RTG torakalnih organa i UZV pluća – može potvrditi ili otkriti upalu pluća, nakupljanje tekućine u plućima odnosno u plućnoj maramici (pleuralni izljev), zrak u plućnoj maramici (pneumotoraks)

Ehokardiografija – potvrđuje slabost srca, bolesti zalistaka i povišen tlak plućnoj cirulaciji

CT pluća – daje detaljan uvid u izgled plućnog tkiva, a pojačan kontrastnim sredstvom primijenjenim u krvnu žilu (venu) predstavlja najbolji način za otkrivanje ugrušaka u plućnim krvnim žilama

Skrb i liječenje

Budući da je kratkoća daha simptom, potrebno je liječiti bolest koja je uzrokuje. U liječenju se mogu koristiti antibiotici, lijekovi za proširivanje dišnih putova (bronhodilatatori), lijekovi za smanjivanje količine tekućine u tijelu (diuretici), lijekovi za razrjeđivanje krvi (antikoagulansi). Ponekad je potrebna transfuzija krvi ili postavljanje cjevčice u prsni koš (torakalni dren) radi uklanjanja zraka i/ili tekućine.  Ukoliko je bolest koja dovodi do kratkoće daha neizliječiva, liječi se simptom, a u obzir dolazi primjena lijekova koji umanjuju poticaj za disanje (opioidi i opijati) i kisika. U slučaju psihičkih poremećaja potrebna je psihološka pomoć.

Osjećaj nedostatka zraka prirodno stvara strah, nelagodu, nesigurnost. Kod ljudi se ponekad može javiti sram, gubitak samopouzdanja i samopoštovanja što dovodi do povlačenja i (samo)izolacije. Osobama koje pate zbog nedostatka zraka trebalo bi pokušati stvoriti poticajno okruženje poštujući njihovu raniju društvenu i obiteljsku ulogu te ograničenja koja nameće bolest.

Kako se nositi s problemom kratkog daha?

  • upoznati se s karakteristikama i tijekom bolesti jer bolje razumijevanje bolesti osigurava lakše nošenje s ograničenjima i nedaćama koje ona donosi
  • nastaviti sa što više aktivnosti, intenzitet prilagoditi svojim mogućnostima kako bi se izbjegla frustracija
  • organizirati životni prostor tako da obavljanje svakodnevih aktivnosti bude što jednostavnije
  • osigurati dotok svježeg zraka (otvoren prozor)
  • kod pogoršanja pronaći udoban položaj i uhvatiti ritam disanja (npr. udisati na nos uz brojenje u sebi, izdisati kroz stisnute usnice uz brojenje u sebi)
  • osvijestiti da je nedostatak zraka prolazan
  • jesti više manjih obroka
  • ostati otvoren za razgovor o svome stanju i ograničenjima
  • prihvatiti pomoć kad je potrebno
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(6)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.