COVID-19 i kronične plućne bolesti

Koronavirusi – prijetnja 21. stoljeća

Infekcije virusima iz skupine koronavirusa godinama i desetljećima u zimskim mjesecima inficiraju ljude u svim dijelovima svijeta, ali su te infekcije do sada bile najčešće blagog karaktera. Prva teška koronavirusna infekcija zabilježena u svijetu bila je 2002. godine kada je mutirani koronavirus uzrokovao teški akutni plućni sindrom nazvan SARS (što je naziv koji dolazi od kratice engl. Severe Acute Respiratory Syndrome). Godine 2012. godine slijedio je MERS-CoV (Middle East Respiratory Syndrome), tj. bliskoistočni respiratorni sindrom, izražen kao epidemija virusne respiratorne infekcije u Saudijskoj Arabiji, koji je među koronavirusima imao najvišu smrtnost do sada od 34.5%.

Krajem 2019. godine krenula je ponovna infekcija novim, mutiranim koronavirusom SARS-CoV-2, sada u obliku epidemije svjetskih razmjera, pa je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u ožujku 2020. godine proglasila pandemiju. I dalje najveći broj ljudi tijekom infekcije koronavirusom SARS-CoV-2 ima blage tegobe, poput prehlade ili crijevne viroze, a ima čak i onih potpuno asimptomatskih zaraženih osoba. Samo manji broj ljudi reagira tegobama poput upale pluća, kao što su kašalj, otežano disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, opća slabost i malaksalost. U slučaju pojave navedenih težih simptoma, odmah se treba javiti liječniku.

COVID-19 i kronične bolesti

Većina bolesnika s kroničnim bolestima i većina starijih ljudi također imaju blagi oblik infekcije virusom SARS-CoV-2. Statistički gledano, veći rizik za teži oblik COVID-19 nalazi se u starijih osoba preko 70 godina života, kada su one i kronični bolesnici (imaju kroničnu bolest pluća, srca, jetre, bubrega, ili pak koriste lijekove koji utječu na imunosni sustav). Također, rizični čimbenik predstavlja pretilost, posebno debljina u području pojasa i indeks tjelesne mase (BMI) preko 40. Ponavljamo, to ne mora biti pravilo na razini pojedinca, pa su se tako neke osobe starije od 90, čak i 102 godine života, uspješno oporavile od dokazane infekcije novim koronavirusom; s druge strane je u nekih mlađih ljudi bez poznatih kroničnih bolesti nastupio letalni ishod.

Dulje vrijeme, i puno prije ove pandemije, plućni bolesnici znaju da postoji rizik od virusnih infekcija (prehlada i drugih virusa) koje mogu pogoršati njihovu plućnu bolest. Važno je napomenuti da plućni bolesnici nemaju veći rizik od obolijevanja nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 , tj. od bolesti COVID-19. Drugim riječima, zaraziti se može bilo tko. Ipak, s obzirom da plućni bolesnici imaju osviješten svoj zdravstveni status, vjerojatnije je da bi u slučaju infekcije koronavirusom isti ranije osjetili i prepoznali da se nešto mijenja, tj. da simptomi postaju intenzivniji i drugačiji od uobičajenih dnevnih varijacija.

Također postoji mogućnost da kronični plućni bolesnici imaju teži oblik infekcije virusom SARS-CoV-2. Naravno da bi se u tom slučaju, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah trebala potražiti liječničku pomoć. Nadalje, većina bolesnika zna da im je preventivno cijepljenje protiv gripe posebno važno i to redovito čine svake jeseni. Nema saznanja za sada da cijepljenje protiv gripe pomaže u prevencije infekcije SARS -CoV-2. Iako zasad ne postoji cjepivo protiv novog koronavirusa, brojna su istraživanja u tijeku te se očekuje da će isto u roku 12-18 mjeseci biti u širokoj primjeni te dostupno svima.

Dva osnovna pravila za kronične plućne bolesnike

Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalazi niz plućnih bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada. Vrlo je značajno da kronična bolest bude dobro kontrolirana; naime, na taj način ostvarit će se najbolji preduvjeti za dobru ravnotežu, uključujući i psihičko stanje. Psihička stabilnost omogućava da naši neuroimunosni mehanizmi adekvatno pomažu u obrani od infektivnih uzročnika. Dakle, nikako ne treba prekinuti lijekove koje je osoba uzimala za svoju kroničnu bolest, niti mijenjati doze lijekova, već sve valja koristiti na način kao i ranije kada su održavali stabilnu bolest, tj. najbolje moguće stanje kronične bolesti. Bilo kakve promjene u liječenju koje nije savjetovao liječnik mogu dovesti do većeg rizika od pogoršanja plućne bolesti.

Drugo značajno pravilo za prevenciju od infekcije virusom SARS-CoV-2 je izbjegavati kontakt sa svima koji su bolesni. To ćete najlakše ostvariti tako da što manje izlazite iz kuće, tj. da ostanete doma. Ukoliko imate nužnu potrebu da obavite nešto izvan kuće, poput nabavke hrane ili lijekova, držite se pravila socijalne udaljenosti od dva metra. Prema zadnjim informacijama u vrijeme pisanja ovog članka SZO ne preporučuje nošenje zaštitnih maski u osoba koje su zdrave i ne boluju od kroničnih bolesti; također, SZO svakako preporučuje i zahtjeva da osobe koje imaju respiratorne simptoma (poput kašlja i/ili nosne sekrecije) obvezno nose zaštitnu masku. Nema jasnog stava, međutim, trebaju li osobe koje pate od kroničnih bolesti, a nemaju akutne tegobe kašlja, nosne sekrecije ili slično, nositi zaštitne maske u vanjskom prostoru. Ipak, liječnička preporuka bila bi nositi zaštitne maske kada god se izlazi iz kuće, osobito zato što ta maska dodatno odvraća od diranja usta ili nosa tijekom boravka vani.

Važnost pranja ruku i održavanja socijalne distance

Poznato je da virus može preživjeti neko vrijeme na površinama, uključujući plastični omot namirnica ili kartonske kutije. Zbog toga po povratku kući treba temeljito oprati ruke s dobrom pjenom od sapuna i vodom najmanje 20-30 sekundi (ili četiri puta cjelovito trljanje svih dijelova šaka), te završiti ispiranje ruku što toplijom vodom kratko. Ne smije se zaboraviti da je nakon skidanja maske potrebno dodatno oprati ruke (uvijek po ranije navedenom proširenom protokolu). Isto tako se ne smije zaboraviti da je u vanjskom prostoru obvezno primijeniti socijalnu distancu od dva metra, a da ne škodi i u kućnim uvjetima pokušati održati takvu udaljenost kada je god moguće.

Nadalje, neki preporučuju namirnice koje ste donijeli kući iz trgovine, ili čak i poštu, ne dirati sljedeća 2-3 dana, jer nakon toga vremena virus ne može preživjeti te stoga više ne postoji nikakav rizik u dodiru s tim površinama. Iz navedenog proizlazi da valja izbjegavati gužve gdje se susreće više ljudi na istom mjestu, dok se izlazak u prirodu (gdje čovjek može biti na osami u zelenilu) ne brani. U svakom slučaju se po ovim pitanjima preporučuje slijediti savjete Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Vlade Republike Hrvatske (RH).

Lijekovi za astmu/KOPB i COVID-19

U plućnih bolesnika koji boluju od astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) posebno je značajno da nastave sa svim svojim lijekovima prema ranijoj liječničkoj preporuci. Specifičnije upute mogu se sažeti u sljedeće:

• Inhaleri su sigurni lijekovi, ako ih se čuva čistim i na sigurnom mjestu. Uz njihovu uporabu ne postoji veći rizik od infekcije ili kontaminacije, jer su to lijekovi za jednu (istu) osobu te stoga nije potrebno nabavljati nove inhalere.
• Inhalacijski kortikosteroidi zlatni su standard za kontrolu astme, te ih je potrebno dalje redovito koristiti kako bi se izbjegle dnevne tegobe, noćni simptomi, intolerancija tjelesnih aktivnosti ili povećana potreba za kratkodjelujućim bronhodilatatorima (SABA).
• Biološki lijekovi trebaju se nastaviti u istom terapijskom režimu kao i ranije, jer se na taj način sprječavaju egzacerbacije astme, a u slučaju infekcije COVID-19  teoretski se umanjuje rizik od teških napada astme.
• Osobe koje imaju KOPB s komponentnom kroničnog bronhitisa i stvaranja povećane količine sluzi u dišnim putovima trebaju paziti na redovito uklanjanje sluzi iz pluća, primijeniti naučene vježbe, drenažne položaju i obilnu hidrataciju toplim napitcima.
• Osobe koje koriste kisik kod kuće trebaju nastaviti koristiti kisik redovito u ranije predviđenim protocima, ali je nužno primijeniti pojačane mjere sprječavanja rizika od infekcije SARS-CoV-2. Nikako ne treba stavljati nosni kateter za kisik na lice i u nosnice bez temeljitog pranja ruku, te po mogućnosti neka nitko ne prilazi na manje od dva metra udaljenosti; naime osobe koje provode kućno liječenje kisikom su osobe s teškim oblicima plućnih bolesti.
• U slučaju pojave vrućice treba koristiti paracetamol za snižavanje tjelesne temperature.
• Ako se količina sluzi značajno poveća te iskašljaj postane mutan, obojen ili gnojan, treba uzeti antibiotike. Treba napomenuti da antibiotici ne djeluju na virus, i neće spriječiti infekciju COVID-19, ali će liječiti bakterijsku infekciju.
• Ukoliko dođe do egzacerbacije astme ili KOPB-a, koritikosteroidi se prema preporuci SZO koriste i dalje, kao dio standardnog liječenja, jer nema dokaza da prednizolon može pogoršati COVID-19.
• Kontinuirano i disciplinirano primjenjivati preventivne mjere – socijalna distanca i pranje ruku.

COVID-19 kod ostalih plućnih bolesti

Bolesnici koji imaju poremećaj disanja u spavanju (OSA) svoj uređaj za potpomognuto disanje (cPAP) trebaju nastaviti koristiti svake noći, kao i ranije. Ne očekuju se teži oblici infekcije COVID-19, no ako se bolesnik koji koristi mehaničku ventilaciju razboli od ove bolesti, povećana je mogućnost inficiranja osoba u kontaktu s njima. Naime, aparat svojim visokim protokom zraka i povećanim tlakom raspršuje inficirane čestice sline i sluzi s virusima u okolni zrak, čime se druge osobe u blizini mogu zaraziti.

U bolesnika koji imaju tuberkulozu ne očekuje se teži oblik bolesti COVID-19. Bolesnici trebaju nastaviti uzimati lijekove za liječenje tuberkuloze prema dogovoru s liječnikom redovito. U slučaju da se osoba s aktivnom tuberkulozom zarazi virusom SARS-CoV-2 liječenje može biti kompliciranije zbog interakcije lijekova, te stoga takvi bolesnici trebaju biti pod specijalističkim nadzorom.

Bolesnici s tumorima pluća kada se uspješno liječe nemaju veći rizik za lošije ishode respiratornih infekcija, pa tako niti za COVID-19. Većina bolesnika vjerojatno će imati blage tegobe, ali to će na individualnoj razini ovisiti o stupnju proširenosti osnovne bolesti, kao I o općem zdravstvenom stanju i dobi bolesnika.

Svi ostali ljudi, koji su u prošlosti preboljeli upalu pluća, pneumotoraks, pleuritis, ili im je odstranjen dio pluća (lobektomija), a nakon toga su ozdravili i nemaju kroničnu plućnu bolest, nemaju povećan rizik za infekciju koronavirusom SARS-CoV-2 ili rizik za teži oblik bolesti COVID-19.

Zaključak

Zaključno se može reći da je najbolje prevenirati zarazu virusom SARS-CoV-2, i ne razboljeti se od bolesti COVID-19. To ćemo uspjeti svojim aktivnim razmišljanjem, pažnjom i koncentracijom u vanjskom okolišu uz poznate mjere prevencije – što manje izlazaka iz kuće, socijalna udaljenost od najmanje dva metra te pažljivo pranje ruku, uz psihičku ravnotežu i zadovoljstvo u malim stvarima.