Astma

Pogoršanje astme

Objavljeno 04.05.2021.
Prof. dr. sc. Veljko Flego, dr. med., specijalist pulmolog
Astma se ne može izliječiti, ali se danas dostupnim lijekovima može uspješno kontrolirati, tako da bolesnik može održavati potpunu radnu i životnu sposobnost. Važno je bolesnika educirati o bolesti, kako bi znao što učiniti kada se bolest pogorša.
Pogoršanje astme

Astma – kronična upalna bolest

Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koju obilježava pojačana reakcija sluznice bronha na različite podražaje, dolazi do bronhoopstrukcije tj. otežanog strujanja zraka kroz bronhe. Postoji alergijska i nealergijska vrsta astme. Alergijsku astmu uzrokuju vanjski čimbenici (alergeni), od kojih su najčešći pelud trava i drveća, grinje iz kućne prašine,plijesni i dlake kućnih životinja. Nealergijska astma uzrokovana je unutarnjim čimbenicima, a najčešći su upale gornjih dišnih putova, uglavnom virusne, onečišćeni zrak, duhanski dim, intenzivni mirisi, pojačana fizička aktivnost, hladni zrak, suhi zrak, promjena vremena, emocionalna uznemirenost i uzimanje lijekova. Liječenje obje vrste astme provodi se gotovo na jednak način, s time što se kod alergijske astme mogu provesti preventivne mjere kao izbjegavanje izloženosti poznatim alergenima. Najčešći simptomi astme su otežano disanje, kašalj, piskanje (zviždanje) i pritisak u prsima.

Redovitim uzimanjem lijekova postiže se potpuna kontrola astme. Osnovni lijekovi u kontroli astme su inhalacijski kortikosteroidi, koji se mogu nadopuniti i bronhodilatatorima.. Koristan je i personalizirani pristup u praćenju i liječenju astme.

Zašto dolazi do pogoršanja astme?

Pogoršanje astme posljedica je raznih čimbenika, poznatih ili nepoznatih, u trenutku nastupa. Nije uvijek jasno zašto u nekog bolesnika dolazi do pogoršanja astme, iako redovito uzima preporučene lijekove i nije vidljivo izložen vanjskim ili unutarnjim pokretačima astme. Tu postoji jedno područje kod astme koje je ili neprepoznato, ili nepoznato, za sada. Nije moguće uvijek i potpuno izbjegavati i poznate čimbenike koji dovode do simptoma astme.

Pogoršanje astme može izazvati:

  • neredovita kontrola i samokontrola astme (spirometrija, mjerenje vršnog izdisajnog protoka zraka - PEF).
  • kontakt s alergenom ili unutarnjim pokretačem astme.
  • ranija češća i teža pogoršanja astme.
  • raniji astmatski napad, naročito ako je bio u prethodnih 12 mjeseci.
  • neredovito uzimanje inhalacijskih kortikosteroida.
  • učestali noćni simptomi astme (buđenje zbog zaduhe, kašalj, piskanje u prsima).
  • novonastali stresni događaji (bolest ili smrt bliske osobe, egzistencijalna nesigurnost, poteškoće u školi ili na poslu, problemi u obitelji i dr.).
  • trudnoća.

Stupnjevi pogoršanja astme

Pogoršanje astme može biti sasvim blagog intenziteta i kratkog trajanja, u vidu podražajnog kašlja i blage zaduhe pa sve do vrlo teškog, životno ugrožavajućeg stanja. Bolesnici s težim oblicima astme  imaju teža i češća pogoršanja bolesti, ali treba znati da se i u bolesnika s blagim oblikom astme može javiti teško pogoršanje bolesti.

Blagi stupanj – zaduha u hodu, bolesnik može izgovarati cijele rečenice, ubrzano disanje, puls je ispod 100/min, PEF je iznad 80%, saturacija arterijske krvi kisikom je iznad 95%. Ti se bolesnici liječe kod kuće po liječničkim preporukama.

Umjereni stupanj – zaduha u govoru, bolesniku odgovara sjedeći položaj, govori skraćenim rečenicama, obično je uznemiren,  čujno zviždanje u prsima, ubrzano disanje, puls 100-120/min, PEF 60-80%,  saturacija arterijske krvi kisikom je 91-95%. Taj stupanj pogoršanja može zahtijevati kraće bolničko liječenje.

Teški stupanj – zaduha u mirovanju, pri sjedenju bolesnik se naginje prema naprijed, govori u riječima, uznemiren, čujno zviždanje u prsima, frekvencija disanja je često veća od 30/min, puls veći od 120/min, PEF manji od 60%, saturacija arterijske krvi kisikom je manja od 90%. Taj stupanj pogoršanja zahtijeva obavezno bolničko liječenje.

Vrlo teški stupanj, ili astmatski napad, ili akutna teška astma – zamor respiratorne muskulature, izrazita zaduha, bolesnik zauzima prisilni položaj tijela (sjedeći uz korištenje pomoćne respiratorne muskulature), govori u riječima, pospan  ili konfuzan, cijanotičnih usnica i prstiju, vrlo ubrzani rad srca ili usporen (bradikardija), zviždanje u prsima je jako čujno ili odsutno, iscrpljenost, pogoršanje općeg stanja. Takvo stanje zahtijeva obavezno liječenje u bolnici, u jedinici intenzivnog liječenja.

Niti jedno pogoršanje astme ne smije se podcijeniti, naročito ono teškog stupnja jer može ugroziti i život bolesnika. Gledajući sveukupna pogoršanja astme ona su najčešće blagog stupnja, traju nekoliko dana i prolaze bez promjene ili s promjenom terapije, naročito ako je razina edukacije bolesnika o mjerama samokontrole bolesti visoka.

Što učiniti kod pogoršanja astme?

Pogoršanje astme zbiva se postupno, ali i iznenada, u nekoliko sati. Važno je da bolesnik pravovremeno prepozna prve znakove pogoršanja i na vrijeme spriječi daljnje pogoršanje bolesti. Moguća je neujednačenost simptoma i težine bronhoopstrukcije pa je korisno objektivizirati stupanj bronhoopstrukcije mjerenjem plućne funkcije. Rano prepoznavanje pogoršanja astme i procjenu težine pogoršanja olakšava uporaba mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač). PEF treba izmjeriti odmah kod pojave zaduhe i ostalih simptoma astme, ali i kod izloženosti alergenima i iritansima, tjelesnom naporu, hladnom zraku, dok još i nema simptoma astme. Spirometrijom se određuje točnije stupanj pogoršanja astme. Ona se može učiniti u ordinaciji liječnika obiteljske medicine ili u pulmološkoj ambulanti. U procjeni težine pogoršanja bolesti uzima se u obzir terapija koju bolesnik trenutno uzima, a ako se astma pogorša usprkos redovitom korištenju protuupalnih lijekova (inhalacijski kortikosteroidi), može se očekivati teži oblik pogoršanja. Korisno je pratiti zasićenost arterijske krvi kisikom pomoću pulsnog oksimetra, čiji pad ukazuje na ozbiljnije pogoršanje. Uvijek treba izmjeriti puls i frekvenciju disanja. Ako je puls veći od 120 u minuti, a frekvencija disanja veća od 30 u minuti, to ukazuje na teško pogoršanje astme.

Ovisno o težini pogoršanja astme educirani bolesnik si može pomoći sam, zatražiti pomoć liječnika obiteljske medicine ili pulmologa, pozvati hitnu medicinsku pomoć ili se javiti u hitnu službu najbliže medicinske ustanove.

Liječenje pogoršanja astme

Bronhodilatatori

U blagim do umjereno teškim pogoršanjima astme koristi se brzo djelujući inhalacijski bronhodilatator, ponajprije salbutamol, dva do četiri potiska svakih 20-ak minuta u prvom satu liječenja.  Doza salbutamola u nastavku liječenja ovisi o težini pogoršanja i rezultata početnog liječenja. U početku liječenja pogoršanja astme savjetuje se kontinuirana primjena salbutamola, a poslije povremena, ovisno o javljanju simptoma. U liječenju pogoršanja astme može se umjesto salbutamola koristititi (u slučaju kontraindikacija ili težih nuspojava) i kratkodjelujući inhalacijski bronhodilatator ipratropijev bromid.  Prije dvije godine izdate su nove smjernice za liječenje astme prema kojima se u bolesnika koji koriste za dugotrajnu kontrolu astme fiksnu kombinaciju inhalacijskog kortikosteroida i formoterola, u pogoršanju bolesti može koristiti isti lijek u većem broju doza, do smirivanja simptoma. Bronhodilatatori se koriste preko raspršivača (inhaler) ili pomoću komorice (engl. spacer) za udisanje. Treba istaći da je salbutamol, do sada, najbrže djelujući bronhodilatator i zato ga svaki bolesnik koji boluje od astme mora uvijek imati kod sebe za hitno simptomatsko liječenje u svakom trenutku. U teškim oblicima pogoršanja astme koriste se isti lijekovi, a salbutamol i ipratropijev bromid se mogu, zasebno ili u fiksnoj kombinaciji, primijeniti putem kućnog inhalatora ili u bolnici putem inhalatora pod izmjeničnim pozitivnim tlakom. 

Kortikosteroidi

U pogoršanju astme preporučuje se povisiti dozu inhalacijskih kortikosteroida. U težim pogoršanjima preporučuju se sustavni kortikokosteroidi (metilprednizolon 40-80 mg na dan). U izrazito teškim pogoršanjima bolesti parenteralna primjena sustavnih kortikosteroida ima prednost pred peroralnom, kako prema brzini nastupa djelovanja tako i prema ukupnom terapijskom učinku. Sustavni kortikosteroidi nisu potrebni ako je inicijalni odgovor na inhalaciju bronhodilatatora brzog djelovanja dobar (PEF > 80%, FEV1 > 80%) i postojan. Sedmodnevno liječenje sustavnim kortikosteroidima najčešče je dovoljno, a nije potrebno postupno snižavanje doze prije njihova obustavljanja, kako se ranije preporučivalo. Inhalacijski kortikosteroidi obično se daju istodobno sa sustavnim kortikosteroidima, a potom nastavljaju u održavanju kontrole astme.

Ako izostane učinak bronhodilatatora i sustavnih kortikosteroida, neodgodivo je potreban nastavak liječenja u bolničkim uvjetima. 

Bolničko liječenje astmatskog napada

Vrlo teško pogoršanje astme ili astmatski napad stanje je akutne životne ugroženosti koje se liječi u bolnici, u jedinici intenzivnog liječenja. Potpuni oporavak od astmatskog napada je polagan,  postupan, simptomi  prestaju kroz nekoliko dana, a za normalizaciju plućne funkcije potrebno je obično dva tjedna.

Kisik

U umjerenim i teškim pogoršanjima astme primjenjuje se kisik putem nosnog katetera ili maske uz praćenje saturacije arterijske krvi kisikom, obično pomoću pulsnog oksimetra i uz titriranje protoka kisika. Cilj je postići saturaciju kisikom većom od 90%.

Zaključak

Astma je česta  kronična upalna bolest respiratornog sustava, pogotovo u mlađe populacije. Danas dostupni lijekovi omogućuju dobru kontrolu astme uz poduzimanje preventivnih mjera i educiranjem bolesnika. U kontroliranoj astmi bolesnik ima normalnu kvalitetu života. Ipak, i u potpuno kontroliranoj astmi, određeni pokretači mogu dovesti do pogoršanja bolesti. Važno je da je s time bolesnik upoznat, da zna prepoznati i pratiti simptome pogoršanja astme, pravilno koristiti pojedine lijekove i surađivati s liječnikom. Na taj način će pravilnim postupcima liječenja doći do ponovne potpune kontrole astme.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(4)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.