Migrena

Glavobolja i migrena – kada zatražiti pomoć neurologa?

Objavljeno 19.02.2020.
Dr. sc. Biserka Kovač, dr. med. specijalist neurolog
Glavobolja predstavlja neugodan bolni osjećaj koji se javlja u različitom intenzitetu – od blage i tiskajuće boli do sijevajuće, kidajuće i probadajuće boli na licu, tjemenu, potiljku ili vratu. Gdje god se javila i kakav god je njezin karakter, otežava život onome koji ju proživljava sprječavajući ga da koncentrirano i zadovoljno provodi svoje životne aktivnosti.
Glavobolja i migrena – kada zatražiti pomoć neurologa?

Primarne i sekundarne glavobolje

Opetovani napadi glavobolja ili određene vrste glavobolje mogu biti znak nečeg ozbiljnijeg u podlozi, stoga je potrebno potražiti pomoć neurologa.

Svaka osoba je jednom ili više puta u životu iskusila "običnu" glavobolju koja se često može ublažiti i prekinuti upotrebom analgetika – primjerice, paracetamola ili nesteroidnih protuupalnih antireumatika. S druge strane, opetovani napadi ili određene vrste glavobolje mogu biti znak nečeg ozbiljnijeg u podlozi. Postavlja se pitanje kako prepoznati kada treba potražiti stručnu pomoć specijalista neurologa?

Primarne glavobolje su one u kojih je bol generirana funkcionalnim poremećajem na bol osjetljivih struktura u glavi. Najčešća primarna glavobolja je tenzijska glavobolja koja nastaje nakon psihičke napetosti ili umora. Javlja se u prosječno u tri od četiri odrasle osobe koje je rješavaju sami upotrebom analgetika u široj primjeni, miorelaksansa ili pak relaksacijskim tehnikama. Bol u tenzijske glavobolje je dobro poznata – stežuća ili tupa, obostrana i često karaterizana kao dosadna, a javlja se obostrano na cijeloj glavi ili u potiljku.

Pomoć specijalista neurologa treba potražiti kada glavobolja postaje učestalija, intenzivnija, drugačija i prekine san; nadalje, kada se pojavi se na drugom mjestu no ranije ili joj prethodi gubitak oštrine vida ili polovine vidnog polja, uz pojavu svijetleće isprekidane trake pred očima, trnjenje lica i ekstremiteta, smetnje govora, razvoj vrtoglavica i smetnje ravnoteže, zbunjenost, pospanost i umor. Osobito kada za vrijeme trajanja i iza glavobolje perzistira slabost u rukama ili nogama jedne strane tijela, utrnutost, nemogućnost govora i drugo, tada je nužno čim prije otići specijalistu neurologu jer bi se moglo raditi o moždanom udaru.

Kod tzv. sekundarnih glavobolja, na bol osjetljive strukture u mozgu reagiraju zbog različitih razloga: moždani tumor, krvarenje u mozak, upala mozga, upala sinusa, povišen krvni tlak, povišen očni tlak, konzumacija alkohola, dehidracija i drugo. Shodno tome, liječenje osnovnog uzroka glavobolje tada je nužno, pa je potrebno potražiti liječničku pomoć.

Kako i kada nastaje migrena?

Migrena počinje kada hiperaktivne živčane stanice signalnima aktiviraju trigeminalni živac koji prenosi osjet bola na glavi i licu.

Na migrenu valja sumnjati ako se primijeti nastanak glavobolje pulsirajućeg, kucajućeg karaktera (kao da "srce kuca u glavi") lokaliziranu na lijevoj lili desnoj polovini glave koja nastaje u potiljku ili iznad oka te se širi se na ostalu polovinu glave. Učestalost migrene i teške posljedice na kvalitetu života oboljelih te ekonomski gubici koji nastaju uslijedizostanka s posla poticale su dugogodišnja istraživanja koja su pomogla u poznavanju prirode nastanka funkcionalnih poremećaja u mozgu. Epidemiološki govoreći, žene obolijevaju 2-3 puta češće od muškaraca, a problem može početi u djetinjstvu, u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi.

U patofiziološkom smislu, migrena počinje kada hiperaktivne živčane stanice šalju signale koji aktiviraju trigeminalni živac koji posljedično prenosi osjet bola na glavi i licu. Aktivacija živaca uzrokuje oslobađanje određenih kemijskih tvar poput serotonina i kalcitonin gen-vezanog peptida (CGRP). CGRP uzrokuje otjecanje krvnih žila u ovojnici mozga i izlaska kemijskih tvari koji stvaraju upalu i bol.

Nadalje, dokazane su promjene u moždanoj cirkulaciji i pretjerana osjetljivost živčanih struktura u osoba koja imaju genetsku sklonost obolijevanja od migrene. Pulsirajuća bol polovine glave je tipična za migrenu, ali je važno znati da postoji još čitav niz simptoma koji upućuju na tzv. migrenozni napadaj.

Klinička prezentacija migrene

Sam migrenozni napadaj traje od 4 do 72 sata, a može nastupiti i bez upozoravajućih znakova ili trigera.

Migrena generalno prolazi kroz četiri faze: 1) prodrom, 2) aura, 3) napad i 4) postdromna faza. Naravno, ne prolaze svi kroz sve faze, tj. ne moraju nužno sve faze biti prisutne da bi govorili o migreni. Budući da se simptomi migrene jako razlikuju, barem polovina svih oboljelih misli da imaju glavobolje od sinusa ili napetosti.

Sam migrenozni napadaj traje od 4 do 72 sata, a može nastupiti i bez upozoravajućih znakova – tzv. trigera. Tijekom napadaja migrene javlja se povraćanje, bolesnoj osobi smeta svjetlo i buka, ponekad i miris i dodir, povlači se u mrak i mirno leži trpeći vrlo jaku bol. Migrenski napadaji često počinju navečer ili tijekom spavanja. Kod nekih ljudi napadima prethodi višesatni umor, depresija i tromost ili razdražljivost i nemir,pijenje vode, učestalo mokrenje, ali i zijevanje.

Što će prethoditi napadaju i dati obilježje tzv. prodromalnoj fazi, ovisi od osobe do osobe. Najčešće su to promjena vremena (izrazita vlažnost ili vrućina), nedostatak ili previše sna, umor, emocionalni stres, promjena raspoloženja (od depresije do euforije), senzorni podražaji (jaka ili trepteća svjetla, jaka buka, intenzivni mirisi), propuštanje obroka, izrazita želja za hranom, alkohol (napose crveno vino), čokolada, nitrati u sušenom mesu i ribi, stari sir, ali ponekad i previše ili premalo kofeina.

Nakon napada migrene može uslijediti iscrpljenost, zbunjenost i 'ispranost' u trajanju od jednog dana. Postprodomalni sindrom može biti različit od osobe do osobe, pa se tako čak neki osjećaju vrlo ushićeno. S druge strane, iznenadni pokret glave može opet donijeti bol.

Aura kod migrene

Oko 20 posto migrena započinje s jednim ili više neuroloških simptoma koji se nazivaju aura. Traju od nekoliko minuta do 20 ili 60 minuta kao posljedica prolaznog poremećaja u živčanom sustavu. Vidne aure su najčešće svjetleći krugovi, svjetlucanje, bljeskanje, valovite ili kose isprekidane linije, pa čak i privremeni gubitak vida. Aura može biti u vidu mravinjanja ili trnjenja na jednoj strani tijela, posebno na licu ili ruci, nemogućnosti govora, smušenosti i/ili slabosti polovine tijela.

Aura se u mlađih ljudi se očituje vrtoglavicom, šumom u ušima, nestabilnošću u hodu, pospanošću, mučninom, nesvjesticom, umorom kao posljedica usporenja cirkulacije arterija moždanog debla. Neki čak razviju simptome aure bez glavobolje, pa često misle da imaju moždani udar. Mučnina je česta, a neki imaju suzenje oka i začepljen nos, što može dovesti do pogrešne dijagnoze sinusne glavobolje.

Principi i izazovi u liječenju migrene

Terapijska intervencija se temelji na modulaciji osjetljivosti živca u mozgu i oslobađanja kemijskih tvari koji podržavaju nastanak i širenje bolnih signala.

Bez učinkovitog liječenja napadi obično traju 4 do 24 sata; ipak, kad osoba pati od migrene čak je i četiri sata predugo, zbog čega je rano liječenje izuzetno važno. Kod terapijskog pristupa postoje dva glavna zadatka; prvi je, naravno, zaustaviti migrenozni napadaj. Drugi koji je također vrlo važan, osobito kod pojedinaca koji imaju učestale napadaje (više od 4 napadaja na mjesec), jest prevenirati pojavu napadaja. Tu se, dakle, već može govoriti o preventivno-terapijskom pristupu.

Terapijska intervencija se temelji na modulaciji osjetljivosti živca u mozgu i oslobađanja kemijskih tvari (tzv. neurotransmitora) koji podržavaju nastanak i širenje bolnih signala. Čitav niz lijekova iz skupine triptana su vrlo učinkoviti u prekidanju migrenoznog napadaja, s naglaskom da se moraju uzeti na vrijeme kako bi postigli adekvatnu učinkovitost.

Ponekad kod napadaja migrene osobe uzimaju više vrsta i veće količine raznih analgetika kako bi smanjili bol i mogli nesmetano obavljati svoje obaveze. Nerijetko se učestalost uzimanja analgetika svede na svakodnevno jer se ne postiže zadovoljavajući terapijski odgovor. U tom slučaju nastaje tzv. "rebound glavobolja" koja je posljedica prekomjernog uzimanja analgetika. Osoba tada ulazi u zatvoreni krug svakodnevne patnje jer se ne postavi pravovremena dijagnoza i ne započne ciljano liječenje migrene.

Dokazano je da u populaciji ljudi koji uzimaju često nesteroidne antireumatike postoji povećani rizik od razvoja srčanog i moždanog udara. Zbog toga je, a naravno i u slučaju da u pojedinca već postoje čimbenici rizika za moždani udar, potrebno razviti svijest o racionalnom korištenju analgetika (nesteroidnih antireumatika) u sklopu osnovne zdravstvene kulture pojedinca s ciljem prevencije teških (ponekad i fatalnih) bolesti krvnih žila mozga i srca.

Zaključak

Osobe koje pate od čestih napadaja migrene se obavezno trebaju javiti specijalistu neurologu. Danas postoje učinkoviti lijekovi u sprječavanju migrenoznih napadaja, a neurolozi mogu dati najbolji savjet o primjeni lijeka za profilaksu migrene koji će poboljšati kvalitetu života, omogućiti puno funkcioniranje u obitelji, na poslu ili u školi. Iskustvo bola i pratećih simptoma u migreni spada u najgora životna iskustva, stoga je veliko zadovoljstvo neurologa da može preporučiti moćno sredstvo koje će spriječiti učestalost pojavljivanja ovog tipa glavobolji.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(17)
3.4 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.