Ostalo

Vitamin D

Objavljeno 19.05.2020.
Vitamin D ili kalciferol je jedan od vitamina topivih u mastima, a netopivih u vodi, uključujući i vitamine A, E i K. Zbog širokog spektra djelovanja na organizam, više od ostalih vitamina, vitamin D nalikuje hormonu te se očekuje njegova sve veća primjena u svrhu prevencije i liječenja brojnih bolesti.
Vitamin D

Vitamin D i sunce

Oko 80 % tjelesnih potreba za vitaminom D, ovisno o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlo i stupnju izloženosti suncu, može se proizvesti u organizmu. Ta se količina u obliku aktivnog oblika vitamina D kojeg obilježavamo kao D3 i nazivamo kolekalciferol, stvori iz preteče molekule 7‑dehidrokolesterola nakon 20 minuta izlaganja nezaštićenih dijelova tijela sunčevoj svjetlosti. Preostali dio može se u obliku vitamina D3 i vitamina D2 (ergokalciferola) pribaviti iz prehrambenih izvora, ali i iz dodataka prehrani. Zdrava jetra i zdravi bubrezi nužni su za stvaranje aktivnog oblika vitamina D u našem organizmu.

Uloga vitamina D u našem tijelu

Vitamin D, kalcij i kosti

Jedna od osnovnih uloga vitamina D je poticanje iskorištavanja iona kalcija i fosfata iz hrane putem probavnog trakta. Stabilna koncentracija kalcijevih iona u plazmi nužna je za normalnu funkciju podražajnih stanica, prijenos signala unutar stanica i posebno za mineralizaciju kostiju. U djece, nedovoljna resorpcija kalcija iz hrane, bilo da je riječ o nedostatku prehrambenih tvari koje sadrže kalcij ili vitamina D, ima za posljedicu pojavu rahitisa, dok se kod odraslih, taj deficit očituje lomljivim i krhkijim kostima.

Svakodnevni dodatak vitamina D u prehranu osoba koje imaju krhke kosti i osteoporozu uvelike poboljšava stanje pacijenta.

Utjecaj na imunosni sustav

Brojna istraživanja ukazuju na antikancerogeni učinak vitamina D te povezuju više serumske koncentracije s nižom učestalošću karcinoma kolona i rektuma. U kliničkim studijama vitamin D pokazao se koristan u smanjenju učestalosti pojave karcinoma dojke.  Osim toga, taj vitamin povećava otpornost organizma na tuberkulozu i otpornost prema bakterijskim upalama.

Obećavajući rezultati dobiveni su kod pacijenata oboljelih od autoimunih bolesti, posebno multiple skleroze. Sve je više dokaza koji ukazuju na povezanost  niže razine vitamina D  s povećanim rizikom obolijevanja od multiple skleroze (MS) i s lošijom kliničkom slikom. Primjenom slikovne tehnike magnetske rezonancije (MRI) u pacijenata s hipovitaminozom vitamina D, uočena su veća područja mozga koja su izgubila mijelin. Dosada prikupljeni opservacijski podaci dobiveni nakon primjene vitamina D pokazuju obećavajuće rezultate u mijenjanju tijeka bolesti i usporavanju progresije bolesti.

Konačno, vitamin D koji nastaje sintezom u našem organizmu pod utjecajem sunčeve svjetlosti, jedan je od najboljih čimbenika koji su pokazali efikasnost u liječenju psorijaze.

Vitamin D i funkcija probavnog sustava

Uočeno je da pacijenti koju boluju od ulkusa želuca ili duodenuma imaju snižene vrijednosti vitamina D u krvi.

Neosporna je uloga vitamina D u održavanju funkcije i ravnoteže zdravlja gastroenteralnog sustava, posebno crijeva. Receptori vitamina D nalaze se na površini epitelnih stanica crijeva, posebice u debelom crijevu. Vitamin D održava integritet crijevne barijere sluznice, a njegov nedostatak rezultira kroničnom disbiozom (poremećajem ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crijevima) i potencijalnim prijelazom patogenih produkata crijevnih bakterija iz lumena crijeva u cirkulaciju. Time se narušava i zdravlje probavnog sustava i sveukupno zdravlje organizma te stvaraju uvjeti prisustva vrlo opasne, često teško primjetne, sistemske i kronične upale. Takva upala na duge staze narušava normalno funkcioniranje imunološkog sustava, ali i neurološke funkcije. Naime, danas se često govori o povezanosti zdravlja crijeva, količine vlakana i vitamina D u prehrani i pojavnosti neurodegenerativnih poremećaja, posebno Parkinsonove bolesti.

Potrebne koncentracije vitamina D u organizmu

Koncentraciju vitamina D u organizmu određuju brojni faktori kao što su izloženost suncu i UV-zračenju, tip kože, prehrambene navike i neka stanja organizma (npr. trudnoća, postmenopauza, crijevne bolesti). Sinteza vitamina D odvija se u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti odnosno UV-zračenja. Područja iznad 40° sjeverne i južne geografske širine imaju smanjen dotok sunčeve svjetlosti i UV-zračenja u zimskim mjesecima, a stanovnici imaju veći rizik za razvoj hipovitaminoze vitamina D. Melanin u koži predstavlja prirodnu zaštitu protiv UV-β zračenja pa tamnije pigmentirana koža, s više melanina, stvara manje vitamina D. Debljina kože također utječe na stvaranje vitamina D te su stariji ljudi zbog tanje kože i manjka 7-dehidrokolesterola (molekule preteča vitamina D) skloniji razvoju hipovitaminoze.

Manjak vitamina D

Danas se smatra se da je hipovitaminozom vitamina D zahvaćeno 40-50% svjetske populacije. Zbog velikog razmjera, ta stanja predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Stanovnici našeg kontinenta, Europe, imaju najviše koncentracije vitamina D u svijetu što se pripisuje različitoj izloženosti suncu, boljoj prehrani i korištenju nadomjestaka vitamina D. Hrvatska, kao zemlja središnje i južne Europe, pokazuje neka odstupanja od susjednih zemalja poput Italije. Studije provedene u Hrvatskoj pokazuju da gotovo 90% žena u postmenopauzi ima nedovoljne koncentracije vitamina D, dok u sjevernoj Italiji taj postotak iznosi oko 50%. Hipovitaminoza vitamina D zahvaća velik broj hrvatskog stanovništva, ne samo rizične grupe poput trudnica, starijih osoba, žena u postmenopauzi, već i mlado, radno sposobno stanovništvo i studentsku populaciju. Više od 80% zdravih, mladih muškaraca ima nedovoljne koncentracije vitamina D što može rezultirati negativnim posljedicama za zdravlje.

Budući da je vitamin D topiv u mastima, naše tijelo ga vrlo uspješno skladišti u masnom tkivu i u jetri. Kod osoba koje pate od pretilosti i povećanog udjela masnog tkiva u organizmu, prevelika količina vitamina D se nakuplja u masnom tkivu, što dovodi do manjka vitamina D u krvi, i posljedično do hipovitaminoze vitamina D.

Višak vitamina D

Višak vitamina D također može uzrokovati zdravstvene smetnje, koje variraju od blagih do jače izraženih. Blagi poremećaji očituju se kroz potrebu za povraćanjem, razdražljivošću te čestim gubitkom na težini. Kad je intoksikacija u pitanju, simptomi su izraženi i očit je veći zastoj u tjelesnom i umnom razvoju, a dolazi do nakupljanja kalcija uslijed prevelike resorpcije iz hrane putem crijeva, odnosno prevelike mobilizacije kalcija iz kosti. Takve nakupine i kalcifikate nalazimo u glatkom tkivu i na krvnim žilama.

Namirnice kao jedan od izvora vitamina D

Vitamin D topiv u mastima ne razgrađuje se kuhanjem. Vitamin D prisutan je većinom u namirnicama životinjskog podrijetla. Izuzetak su pojedine gljive i alge. Namirnice bogate vitaminom D uključuju ribu i morske plodove, punomasni sir, punomasni kefir i neke vrste gljiva (posebno shiitake). Sadržan je i u maslacu, žumanjku, jetri kao i aktivni oblik vitamina K koji je jednako važan za pravilnu homeostazu kalcija koja se odvija putem ovih dvaju vitamina-hormona u organizmu. Vitaminom K su posebno bogate namirnice poput kelja, blitve, koprive, rajčice, graška, boba, soje, mrkve, krumpira, biljnih ulja, mlijeka, sira i algi.

Međutim, vratimo se na vitamin D i istaknimo slijedeće činjenice. Mlijeko se obogaćuje vitaminom D, jer kao namirnica ne predstavlja izdašan izvor tog vitamina. Budući se vitamin D skladišti u masnom tkivu ribe, najviše koncentracije sadrže dugoživuće ribe poput lososa, bakalara, sabljarke i tune, ali ga nalazimo u sasvim dovoljnim količinama i u plavoj ribi Jadrana, poput srdela, skuša, inčuna kao i u konzerviranim pripravcima sardina… Konzumacijom 100 g mesa plavih riba možemo osigurati optimalne dnevne potrebe našeg organizma za vitaminom D. Unatoč velikoj raznolikosti i dostupnosti namirnica bogatih vitaminom D, unos hranom je slab i iznosi svega 20% dnevnih potreba.

Simptomi manjka vitamina D

Kronična bol u mišićima koja se čini nepovezana s tjelovježbom je jedan od čestih simptoma manjka vitamina D. Zatim, bol u kostima, koju možete prepoznati po tome što zahvaća veće dijelove tijela u usporedbi s mišićnom boli, je čest simptom hipovitaminoze vitamina D. Osim toga, kroničan umor i  smanjenje izdržljivosti kod tjelovježbe su mogući fizički simptomi. Od psihičkih simptoma, posebice u zimsko doba, mnogi pate od lošeg raspoloženja koje može prerasti u depresiju, što je djelomično objašnjeno smanjenju izlaganja sunčevoj svjetlosti. Također, manjak vitamina D može poremetiti miran san i smanjiti njegovu kvalitetu. Drugi mogući simptomi su sporo zarastanje rana, vrtoglavica, ispadanje kose, kardiovaskularni problemi te kronične upale kao posljedica slabog imuniteta.

Kako provjeriti razinu vitamina D?

Jednostavnim krvnim testom možete saznati razinu vitamina D, aktivnog oblika (25-OH)D u organizmu. Danas se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima upotrebljava brza i pouzdana imunokemijska metoda koja koristi precizno mjerenje elektrokemiluminiscencije (tzv. ECLIA) uzorka.  Referentne vrijednosti iznose izražavaju se u nmol/L; prosječne su vrijednosti koje podrazumijevaju dostatnu količinu vitamina D u serumu nalazimo u širokom rasponu od uglavnom od 75-250; ozbiljan deficit predstavlja stanje kod kojeg je vitamin D manji od 25 nmol/L seruma, dok intoksikacija može nastupiti kada su u serumu prisutne vrijednosti više od 251 nmol/L. Preporuka je da se koncentracija vitamina D u serumu održava u granicama unutar 50-200 nmol/L.

U slučaju hipovitaminoze vitamina D, lako ga je nadomjestiti u kratkom roku i osjetiti poboljšanje simptoma.

Preporučene vrijednosti

U dokumentu Nacionalnog instituta za javno zdravlje (NIJZ) preporučena dnevna doza za ljude svih dobi, trudnice i dojilje iznosi 800 – pa sve do 4000 internacionalnih jedinica (IJ), a ta aktivnost odgovara koncentraciji od 20 - 100 µg/dan.  Zbog ovako velikog intervala, potrebno je prije uzimanja bilo kojih preparat vitamina D, obratiti se liječniku i napraviti analizu statusa vitamina D u serumu. Tada se, ovisno o potrebama i stanju pacijenta može odrediti koncentracija, način i oblik nadopune putem dodataka prehrani. Posebice u mjesecima manje izloženosti sunčevoj svijetlosti takvi će preparati biti poželjni. Najčešće se tada preporuča nadomjestiti vitamin D3 u količini 1000-1200 IJ ili 25-30 μg/dan. Osim toga, naravno, uvijek se savjetuje provođenje pravilne i uravnotežene prehrane i održavanje zdravlja naše mikrobiote, osigurati dovoljan broj i raznolikosti dobrih bakterija u crijevima koje će svojim imunomodulatornim učinkom uvelike djelovati na ravnotežu svih fizioloških funkcija, pa tako i na metabolizam vitamina i minerala.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(24)
4.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.