Ostalo

Štetni učinci fosfora kod kronične bubrežne bolesti

Objavljeno 15.07.2024.
Prim. Dragan Klarić, dr. med., specijalist nefrolog
Uz kroničnu bubrežnu bolest i pad funkcije bubrega, u organizmu se nakupljaju metabolički otpadni produkti i remeti se metabolizam elektrolita. Odgovarajućom prehranom s naglaskom na unos fosfata možemo donekle kontrolirati simptome zatajenja bubrega.
Štetni učinci fosfora kod kronične bubrežne bolesti

Prehrana bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću

Produljenjem životne dobi stanovništva češća je pojavnost kroničnih bolesti, uključujući i kroničnu bubrežnu bolest (KBB). Uz kroničnu bubrežnu bolest i pad funkcije bubrega, u organizmu se nakupljaju metabolički otpadni produkti (uremija) i remeti se metabolizam elektrolita.

Prehranom bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću možemo barem donekle kontrolirati uremične simptome. Nadalje, nutritivni postupci imaju pozitivne učinke na smanjenje progresije bubrežnog zatajenja. Stoga prehrana bolesnika s KBB-om treba biti važan čimbenik u njihovoj skrbi. 

Preporuke savjetuju ograničavanje unosa proteina kod oboljelih od KBB-a budući da visokoproteinska dijeta pogoršava disfunkciju bubrega. U podlozi se nalazi više mehanizama, a najčešće se navode fosfati kao glavna sastavnica različitih prehrambenih namirnica i proteina životinjskog podrijetla. Mediteranska prehrana, koja uključuje unos hranjivih tvari i bjelančevina od 0,8 g/kg/dan, ima povoljan učinak barem u ranim stadijima KBB.

Uloga fosfata u organizmu

Fosfor je bitan mineral u ljudskom tijelu, potreban je za održavanje zdravih kostiju i zuba te ima druge važne uloge u tijelu. Spojevi fosfora u pravilu se dijele na organske i anorganske fosfate, pri čemu su anorganski fosfati lošija varijanta. Višak fosfata iz tijela uklanja se bubrezima. Kako bolest bubrega napreduje prema zakazivanju, fosfati se sve teže uklanjaju iz organizma i sve više se pojavljuju smetnje vezane uz nakupljanje i nepravilan raspored tih spojeva u tijelu. Ovo se stanje naziva hiperfosfatemija. Te smetnje mogu se manifestirati u obliku bolova u kostima te one postaju krhke i lakše lomljive. Stoga je potreban oprez, pogotovo kod starijih i teže pokretnih bolesnika. Kod bolesnika na dijalizi višak fosfata se očituje propadanjem mišića, crvenilom u očima, svrbežom kože, pojavom nakupina bijelog taloga na koži ili u pojavi sitnih kožnih promjena - krasta. Što je stupanj bubrežnog oštećenja veći, raste i nepoželjan utjecaj fosfata unesenih hranom, stoga se njegova kontrola treba provoditi još od ranih stadija KBB-a.

Fosfati u prehrani

Fosfati su sastavnica sirove i neobrađene hrane, u velikim količinama nalaze se u obrađenoj i konzerviranoj hrani, gotovo svi dodaci hrani i lijekovima sadrže određene količine dodanih fosfatnih spojeva, a normalno su prisutni u hrani bogatoj bjelančevinama. Međutim, ni sve namirnice nisu iste pa tako unutar iste skupine namirnica postoje one koje su povoljnije od ostalih jer sadrže manje fosfata, a imaju istu količinu proteina. Konzervansi i aditivi sadrže isključivo anorganske fosfatne spojeve, koji se lako apsorbiraju iz probavnog sustava.

Fosfati iz namirnica biljnog podrijetla apsorbiraju se 20-50 %, iz namirnica životinjskog podrijetla 40-60 %, a iz industrijski prerađenih namirnica i pića do 90 %.

Koje su namirnice s izrazito visokim udjelom fosfata?

Svježe meso sadrži najviše organskih fosfata, ali su mu često dodani citrati i nitrati, kao i anorganski (loši) fosfati, čija je apsorpcija iz crijeva u krvotok veća pa može doći do opterećenja bubrega, kao i nepoželjnog učinka na krvne žile i kosti. Lošija varijanta mesa je konzervirano ili zamrznuto meso, budući da je dodatno obogaćeno anorganskim fosfatima.

Prednost biljne prehrane

Biljni fosfati prisutni su u obliku koji se slabije apsorbira od onog iz mesa, a pogotovo puno manje u odnosu na fosfate iz konzervansa ili gaziranih pića. Kod nekih namirnica biljnog podrijetla također postoji zamka (npr. sadržaj fosfata u orašastim plodovima je vrlo visok), stoga ga se ne smije jesti u velikim količinama. Konzumacija različitih grickalica potiče na dodatno uzimanje iste hrane, čime nastaje opterećenje fosfatima zbog činjenice što su takve namirnice dodatno obogaćene anorganskim (nepoželjnim) fosfatima. S druge strane, unosom veće količine biljne hrane javlja se osjećaj sitosti jer se blokira centar za glad u mozgu.

Savjeti i preporuke o prehrani

Svim bolesnicima s KBB-om preporuča se miješana i planirana prehrana. Plan prehrane mora biti jednostavan, razumljiv i prihvatljiv. Važno je prepoznavanje i izbjegavanje hrane s konzervansima koji sadržavaju fosfate te posvećivanje pažnje oznakama o sastavu hrane, i njenoj nutritivnoj vrijednosti, što bi trebalo biti istaknuto na svakom proizvodu (deklaracija). Savjetovanje kod liječnika može se provoditi individualno ili unutar grupe, na jednostavan i razumljiv način. Liječnik treba pojasniti kako izabrati prehranu siromašnu proteinima tako da bolesnici mogu odabrati dijetu koja najbolje odgovara njihovim preferencijama i individualnim potrebama, ali da se strogim zabranama ne izazove pothranjenost.

Priprema hrane

Ispravno ispiranje, namakanje i kuhanje je jednostavan i jeftin način kojim se može kod kuće smanjiti sadržaj fosfora, natrija i kalija. Namirnice koje u svom sastavu nemaju proteina mogu biti od velike pomoći u sastavljanju mješovitog jelovnika za bolesnike s nužnim ograničenjem proteina, odnosno, fosfora. Za bolesnike s KBB-om i one na dijalizi glavni izvor energije treba dolaziti iz namirnica bogatih ugljikohidratima, a s malo dušika, fosfora, natrija i kalija. Bjelančevine, bez obzira na ograničenja, trebaju biti zastupljene i prilagođene kvalitetom i kvantitetom ovisno o stupnju bubrežnog oštećenja.

Voće i povrće, žitarice

Biljke sadrže fosfate s najmanjom mogućnošću apsorpcije iz crijeva. Voće i povrće daje raznolikost obrocima, bogato je vlaknima, vitaminima, mineralima poput kalija (što zahtijeva oprez kod bolesnika sklonih hiperkalijemiji). Žitarice kao npr. kruh i tjestenina bez aditiva, neprocesuirana riža i ječam mogu se slobodnije uzimati uz pažljivu pripremu, pa i svakodnevno. Potreban je oprez u pripremi kod osoba koje moraju ograničiti unos kalija

Meso, riba, mliječni proizvodi, jaja i masnoće

Konzumacijom mesa unosi se više organskog i anorganskog fosfata, kao i nitrata i citrata. Posebno su opasne prerađevine u obliku konzervi, pašteta, narezaka, kobasica i sl. Nema značajne razlike u količini proteina između bijelog i crvenog mesa.

Meso treba uzimati 1-2 puta tjedno, ili onoliko koliko odredi liječnik u ovisnosti o stupnju bubrežnog oštećenja. Mlijeko i mliječni proizvodi imaju veliku količinu proteina, ali i fosfata. Obrađeni sirevi sadrže dosta soli i aditiva te se preporuča izbjegavati konzumaciju. Svježi sir se preporuča jednom u sedam do deset dana. Mlijeko i jogurt uzimati što manje uz obavezno čitanje sastava na proizvodu. Jaja je zbog sadržaja fosfata u žumanjku dobro samo povremeno konzumirati cjelovito. Bjelanjak sadrži proteine ​​visoke biološke vrijednosti i vrlo malo fosfata te se može slobodno jesti. Što se tiče ribe, unos treba ograničiti prema preporuci za dnevnom potrebom bjelančevina ovisno o stupnju bubrežne bolesti. Bogata je nezasićenim masnim kiselinama. Preporuča se u prehrani 2-3 puta tjedno. Riblje konzerve nisu preporučljive. Biljni proteini (soja, grah, slanutak, grašak, leća) sadrže najmanje anorganskog fosfata, a imaju veliki udio bjelančevina i mogu se koristiti kao zamjena za meso i ribu. Grah se može konzumirati nekoliko puta tjedno. Preporučeno ih je kombinirati zajedno sa žitaricama, a ne kao prilog mesnim i konzerviranim jelima (npr. grah u konzervi sa suhim mesom).  Masti i prerađevine potrebno je izbjegavati ili ograničiti njihovu konzumaciju. Maslinovo ulje je najbolji izvor masnoća biljnog podrijetla s visokim sadržajem anitioksidativne oleinske kiseline.

Zaključak

Prevencija i liječenje hiperfosfatemije provodi se kontroliranim unosom fosfora prehranom, upotrebom vezača fosfora i dijalizom. Lijekovi poput vezača fosfora iz probavnog sustava omogućuju veću raznolikost prehrane i slobodniji unos proteina, što je značajno u situacijama povećane potrebe za istima (u situacijama pothranjenosti, iscrpljenosti, u teškim bolestima, produljenim i čestim dijalizama). Svaki bolesnik trebao bi uzimati lijek koji mu najviše odgovara, tj. onaj koji izaziva najmanje nuspojava u vidu grčeva u trbuhu, proljeva, opstipacija, smanjenja apetita i sl. 

Prehrana s ograničenom konzumacijom fosfata povezana je sa smanjenim unosom proteina.

Neadekvatni unos hranjivih tvari, a pogotovo kod bolesnika na dijalizi može izazvati pothranjenost. Lijekovi mogu zaustaviti oštećenja vezana uz nagomilavanje fosfata, ali oni sami mogu imati razne nuspojave, te je i o tomu potrebno voditi računa.

 

Prikaži reference  ˅  
NPS-HR-NP-00172
Zatvori reference  ˄

Klarić, D. Trendovi nadomještanja bubrežne funkcije dijalizom. Acta Med Croatica. 2019;73(3):255-259.

D'Alessandro C, Piccoli GB, Calella P, Brunori G, Pasticci F, Egidi MF, Capizzi I, Bellizzi V, Cupisti A. "Dietaly": practical issues for the nutritional management of CKD patients in Italy. BMC Nephrol. 2016 Jul 29;17(1):102. doi: 10.1186/s12882-016-0296-5.

Carrero JJ, González-Ortiz A, Avesani CM, Bakker SJL, Bellizzi V, Chauveau P, Clase CM, Cupisti A, Espinosa-Cuevas A, Molina P, Moreau K, Piccoli GB, Post A, Sezer S, Fouque D. Plant-based diets to manage the risks and complications of chronic kidney disease. Nat Rev Nephrol. 2020 Sep;16(9):525-542. doi: 10.1038/s41581-020-0297-2.

Vervloet MG, Sezer S, Massy ZA, Johansson L, Cozzolino M, Fouque D; ERA–EDTA Working Group on Chronic Kidney Disease–Mineral and Bone Disorders and the European Renal Nutrition Working Group. The role of phosphate in kidney disease. Nat Rev Nephrol. 2017 Jan;13(1):27-38. doi: 10.1038/nrneph.2016.164.

Moe SM, Zidehsarai MP, Chambers MA, Jackman LA, Radcliffe JS, Trevino LL, Donahue SE, Asplin JR. Vegetarian compared with meat dietary protein source and phosphorus homeostasis in chronic kidney disease. Clin J Am Soc Nephrol. 2011 Feb;6(2):257-64. doi: 10.2215/CJN.05040610.

Chang LL, Rhee CM, Kalantar-Zadeh K, Woodrow G. Dietary Protein Restriction in Patients with Chronic Kidney Disease. N Engl J Med. 2024 Jan 4;390(1):86-89. doi: 10.1056/NEJMclde2304134.


Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(4)
3.5 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.