Majka i dijete

Meningokokna sepsa

Objavljeno 01.03.2005.
Martina Ljubić, dr. med.
Mr. sc. Igor Klinar, dr. med., specijalist infektolog
Meningokokna sepsa je ozbiljno stanje često s vrlo nepovoljnim ishodom. Rana dijagnoza i brzi početak liječenja pogoduju boljem ishodu. Najčešće se epidemije pojavljuju u kolektivima (škole, vojarne, vrtić, domovi, i sl). U Hrvatskoj se zadnjih godina registrira 30-50 bolesnika s meningokoknom sepsom i/ili meningitisom.
Meningokokna sepsa

Što je meningokokna sepsa?

Uzročnik meningokokne sepse je bakterija službenog naziva Neiserria meningitidis, no poznatija je pod imenom meningokok. Sepsa označava ulazak mikroorganizama u krv i upalnu reakciju našeg organizma na bakterije u krvi. Meningokok nije jedina bakterija koja može uzrokovati sepsu, no meningokokna sepsa je ozbiljno stanje često s vrlo nepovoljnim ishodom. Za meningokoknu sepsu upotrebljavaju se i sljedeći nazivi: meningokokna septikemija, otrovanje krvi meningokokom, meningokokna bakterija/meningokok u krvi, meningokokcemija.

Što je meningokok?

Neisserije su gram-negativni koki, a to označava bakterije okruglog oblika (koki). Ne stvaraju spore što znači da će vrlo teško preživjeti u vanjskom svijetu pa se ne treba bojati prijenosa drugim osim direktnim, kapljičnim putem.

Odakle nama meningokok?

Neisseria meningitidis nastanjuje gornji dišni trakt, a njen boravak u ždrijelu ne mora uzrokovati bolest. Aktivacijom određenog okidača (pad imuniteta, prethodna virusna upala gornjeg dišnog sustava i sl.) može doći do prelaska Neisserije meningitidis sa sluznice ždrijela u krvotok, čime dolazi do pokretanja imunološkog mehanizma organizma (naš organizam reagira na pojavu bakterije u krvi upalnom reakcijom) i stanja kojeg nazivamo menigokokna sepsa. Poseban afinitet Neisseria meningitidis ima za moždane ovojnice (meninge) pa je tako i česti uzročnik meningitisa (meningitis je upala moždanih ovojnica).

Kada možemo češće očekivati zaraze meningokokom?

N. meningitidis se serološkim tehnikama može svrstati u nekoliko skupina i podskupina (serotipova). U Europi i kod nas prevladava skupina B, dok su skupine A i C mnogo rijeđe. Postoje još X, Y, Z i W135. Meningogokne su infekcije ubikvatarne (nisu karakteristične samo za jedno zemljopisno područje), češće su zimi i u rano proljeće.

Kako se prenosi meningokok?

Izvor zaraze je čovjek, češće asimpotmatski kliconoša nego bolesnik. Prijenos zaraze je kapljični iako rjeđe može biti i direktnim kontaktom. Meningokoki mogu ostati u ždrijelu a da ne uzrokuju bolest i ti ljudi su zdravi kliconoše koji mogu zaraziti druge ljude. Iz ždrijela mikroorganizmi mogu prodrijeti do moždanih ovojnica putem krvi.

Gdje se očekuje češća zaraza meningokokom?

Najčešće se epidemije pojavljuju u kolektivima (škole, vojarne, vrtić, domovi, i sl). U Hrvatskoj se zadnjih godina registrira 30-50 bolesnika s meningokoknom sepsom i/ili meningitisom. Mortalitet se kreće od 5-10% (izvor HZJZ). Prijem oboljelog u bolnicu je obavezan. Članovi obitelji i oni u bliskom kontaktu s inficiranom individuom su pod povećanim rizikom od infekcije meningokokom. Infekcija se prenosi od osobe do osobe respiratornim kapljicama, odnosno kihanjem, kašljanjem, govorom, pljuckanjem.

Koji su simptomi meningokokne sepse?

Rani simptomi su: nagli nastup bolesti, povišena temperatura, razdražljivost, tjeskobnost, glavobolja, povraćanje, a posebnu pažnju treba obratiti na promjene na koži, tzv. petehije. Petehije su točkasta krvarenja u koži nastala kao posljedica gore spomenutog vaskulitisa (upale krvnih žila) kože. Karakteristično za navedena točkasta krvarenja jest da pritiskom staklene površine, npr. čaše, ne blijede. Obično se javljaju na ekstremitetima (potkoljenice) i trupu. Posebno je važno naglasiti da je nužno dijete prilikom pregleda u ambulanti skinuti do gola, kako bi se isključila mogućnost da se petehije previde. Kasni simptomi su opće loše stanje, promjena stanja svijesti, šok, velike površine krvarenja.

Kako se liječi meningokokna sepsa?

Ako se primijeti nešto od gore navedenih simptoma, potrebno se hitno uputiti liječniku (nadležnom liječniku opće/obiteljske medicine ili u dežurnu/hitnu ambulantu nadležnog Doma zdravlja ili hitnu ambulantu nadležne bolnice) koji će pregledom ustanoviti o čemu je riječ i eventualno postaviti sumnju na meningokoknu sepsu. U tom slučaju neophodno je uputiti se u bolnicu, obzirom da meningokokna sepsa brzo napreduje i često ima fatalni ishod. Pacijenti se obično primaju u jedinicu intenzivnog liječenja nadležne bolnice (JIL) jer je potreban intenzivan nadzor i liječenje. Od lijekova se podrazumijevaju intravenski antibiotici širokog spektra kako bi se eliminirala infekcija (primjenjuju se u bolnici). Ako se razvije krvarenje ili dođe do poremećaja zgrušavanja, potrebna je transfuzija trombocita ili faktora zgrušavanja. Drugi tretmani: podrazumijevaju izolaciju pacijenta kroz prvih 24 sata kako bi se spriječila zaraza drugih pacijenata.

Kako se dokazuje meningokokna sepsa?

Testovima, koji se provode u bolničkim uvjetima: kompletna i diferencijalna krvna slika, kultura krvi (hemokultura), bojanje po Gramu, biopsija kožnih promjena i bojenje po Gramu, analiza urina, testovi zgrušavanja. Ipak, najvažnije je uočiti karakterističan osip.

Prognoza

Rana dijagnoza i početak liječenja pogoduju boljem ishodu. Kada dođe do šoka, povoljna dijagnoza je sve upitnija. Šok, diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK - poremećaj zgrušavanja kojeg karakterizira paralelno stvaranje ugrušaka i krvarenje) i kolaps nadbubrežne žlijezde (Waterhouse-Fridrichsenov sindrom označava zatajenje nadbubrežnih žlijezda zbog masivnog krvarenja u njih) nagovještaju loš ishod.

Komplikacije

Šok, gubitak ekstremiteta zbog tromboze ili ugrušaka, DIK, Waterhouse-Friderichsenov sindrom (otkazivanje nadbubrežnih žlijezdi uslijed meningokokne sepse zbog masivnog krvarenja u njih), artritis, kožni vaskulitis, perikarditis (upala srčane ovojnice), krvarenje u probavni trakt.

Prevencija

Preventivni antibiotik (profilaksa) daje se članovima obitelji i bliskim kontaktima oboljelih osoba, npr. članovima iz kolektiva oboljelog. Kod nas se daje rifampicin i to po sljedećoj shemi: Shema davanja profilaktičkog rifampicina (4 doze)

  • Odrasli: 600 mg dva puta na dan tijekom 2 dana
  • Djeca: 10 mg /kg dva puta na dan tijekom 2 dana
  • Novorođenčad: 5 mg/kg dvaput na dan tijekom 2 dana

Profilaksu treba započeti što je moguće ranije nakon dodira s oboljelim i pritom Rimactan nije lijek izbora za liječenje meningokoknog meningitisa već za sprečavanje pojave bolesti kod osoba koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(60)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.