Bronhitis

Što je akutni bronhitis?

Akutna upala velikih dišnih putova (dušnika ili traheje i dušnica ili bronha). Upala prolazi sama od sebe uz potpuni oporavak i bez dugotrajnih posljedica.

Opis bolesti

Akutni bronhitis je najčešći zimi, obično nakon prehlade ili drugih virusnih infekcija grla ili nosa. Virusi najčešće uzrokuju bronhitis, a to su: adenovirusi, virusi influence, parainfluence, rinovirusi, respiracijski sincicijski virusi i drugi. U mladih osoba bronhitis mogu uzrokovati neke "atipične" bakterije, Mycoplasma pneumoniae i Chlamydia pneumoniae kao i Bordetella pertusis - uzročnik hripavca. Nadražajni bronhitis mogu uzrokovati različite biljne i mineralne prašine, hlapljenje jakih kiselina, amonijaka, sredstava za čišćenje, zagađenje okoliša, te posebice duhanski i drugi dimovi. Obično, dišni putovi proizvode oko 30 grama sekreta dnevno. Sekret se ne skuplja jer ga tijelo neprekidno čisti trepetljikama koje se nalaze na površini sluznice dišnog sustava i potom iskašlje. Sluznica (mukoza) unutar velikih dišnih putova je otečena i crvena. Poremećena je zaštita trepetljika. Kada su bronhi upaljeni, mogu stvoriti velike količine sluzi koja ide prema gore kada kašljete. Bakterije mogu nastaniti ovako promijenjene bronhe i uzrokovati sekundarnu bakterijsku infekciju. Unutar bronha se nakuplja sluzavo-gnojni sadržaj. Kašalj je osnovni mehanizam izbacivanja bronhalnog sekreta.

Tko obolijeva?

Veća je vjerojatnost da dobijete akutni bronhitis ako pušite ili živite s nekim tko puši. Organizam oslabljen nekom drugom kroničnom bolešću, pothranjenost i udisanje zagađenog zraka, pogodni su čimbenici za razvoj bronhitisa. Postoji rizik za razvoj nadražajnog bronhitisa ako ste izloženi kemijskim isparavanjima zbog amonijaka, jakih kiselina, klora, sulfidne kiseline, sulfatnog dioksida, broma, ili prašini koja nadražuje dišne putove. Nadražajni bronhitis obično prolazi kad niste više izloženi isparavanjima ili nadražujućim sredstvima.

Simptomi

Akutnom bronhitisu često prethodi hunjavica, zimica, slabost, malo povišena tjelesna temperatura, bol u leđima, mišićima i grlobolja. Kašalj je u početku suh, ali se već nakon nekoliko sati ili dana mogu pojaviti male količine gustoga, žilavog, žućkasto-sivog iskašljaja (sputuma). Poslije iskašljaj može postati obilniji, sluzav i gnojan. Jako gnojni iskašljaj upućuje na bakterijsku infekciju. Neki virusi, kao što je adenovirus, mogu oponašati bakterijsku infekciju (iskašljaj je gust i žut, a kašalj može trajati nekoliko tjedana). Mala djeca često gutaju iskašljanu sluz tako da roditelji ne mogu znati boju iskašljaja. Neki bolesnici imaju žareću bol iza prsne kosti. Bol se tijekom kašljanja pojačava. Simptomi obično nestaju nakon 3 do 5 dana. Bolesnik može i dalje kašljati, čak i nekoliko tjedana. Bolesnici katkad mogu ostati bez zraka ako se začepe dišni putovi. Katkada, kronični sinusitis može oponašati simptome bronhitisa, tzv. sinobronhalni sindrom.

Koje pretrage može liječnik napraviti?

Liječnik će poslušati pluća stetoskopom. Mogu se čuti šumovi, sviranje ili piskanje nakon kašljanja. Ako su simptomi bolesti ozbiljniji i duže traju, potrebno je učiniti rendgensku snimku pluća. Katkada se uzima uzorak iskašljaja kako bi se utvrdio eventualni bakterijski uzročnik.

Liječenje

Mirujte i odmarajte se dok imate vrućicu. Potrebno je uzimati puno tekućine na usta (3 do 4 litre na dan). Analgetici i antipiretici se koriste protiv bolova i za vrućicu. Većinom je bronhitis rezultat virusne infekcije na koju antibiotici ne djeluju. Kod mlađih osoba gdje se sumnja na bakterijsku infekciju Mycoplasmom ili Chlamydijom, primjenjuje se azitromicin jednom dnevno tijekom tri dana. Ne treba suzbijati kašalj ako iskašljavate. Sav sekret iz dišnih putova treba odstraniti. U tome mogu pomoći lijekovi, tzv. ekspektoransi, ali samo u slučaju ako bolesnik uzima puno tekućine. Ako liječnik sumnja na naknadnu bakterijsku infekciju, može Vam dati antibiotik.

Komplikacije

Ozbiljne se komplikacije obično javljaju samo u bolesnika s već postojećim kroničnim respiracijskim bolestima ili kod srčanih bolesnika. U takvih bolesnika akutni bronhitis može uzrokovati teški poremećaj plinova u krvi. Otežano disanje (zaduha) može se javiti ako dođe do začepljenja dišnih putova. Dugotrajna vrućica upućuje na upalu pluća, ozbiljnu bolest koja može ugroziti život.

Prevencija

Ako imate česte napade bronhitisa, uzrok može biti nešto u vašoj okolini. Hladnoća, lokacije smetlišta, pogotovo u kombinaciji s onečišćivačima zraka (uključujući dim cigarete), mogu Vas učiniti osjetljivijim. Kada problem postane ozbiljan, možda trebate promijeniti mjesto boravka.

Samopomoć

Slijedite ove prijedloge koji Vam mogu pomoći u bržem oporavku i spriječiti razvoj komplikacija:

• Puno se odmarajte.
• Pijte puno tekućine (3 do 4 litre na dan).
• Koristite se ovlaživačem zraka u vašoj sobi. Topao, vlažan zrak pomaže oslobađanje sluzi u dišnim putovima i iskašljavanju.
• Uzmite lijek za iskašljavanje koji se može nabaviti u ljekarni u slobodnoj prodaji.
• Ako je kašalj suh, a ometa san i iscrpljuje, treba ga ublažiti lijekovima protiv kašlja. Ako je moguće, najbolje je ne zaustavljati kašalj. Kašalj je osnovni mehanizam uklanjanja sluzi iz dišnih putova.
• Izbjegavajte onečišćivače kao što je duhanski dim.