Negativne posljedice lockdowna na zdravlje

Tijekom deset proljetnih dana prošlogodišnjeg zatvaranja zbog covida-19 u Hrvatskoj provedeno je istraživanje na 3027 ispitanika iz opće populacije koji su popunili internetske upitnike o životnim navikama i promjenama raspoloženja prije i tijekom lockdowna.

Rezultate je objavio Croatian Medical Journal.

Sudionici, među kojima je 70% žena, su se češće osjećali uplašeno, obeshrabreno i tužno.

Ukupno se 30% ispitanika udebljalo, a dodatno povećanje rizika je zabilježeno kod žena.

Žene su pušile i povećani broj cigareta te su prijavile nižu učestalost i trajanje tjelesnih vježbi.

Iz ranije literature je poznato kako dugotrajno sjedenje u kući može dovesti do pretjerane tjelesne neaktivnosti, koja je okarakterizirana kao glavni čimbenik rizika za kardiovaskularnu i smrtnost od svih uzroka, a povezana je i s pogoršanjem raspoloženja i mentalnog zdravlja.

Ukupno 96% ispitanika izvijestilo je da poštuje većinu ili sva propisana ograničenja, pri čemu su žene i razina visokog obrazovanja povezani s višim stupnjem poštivanja ograničenja.

Sudionici koji su preživjeli zagrebački potres su razvili simptome PTSP-a, anksioznosti i depresije.