Ostalo

HZJZ upozorava na mišju groznicu

Objavljeno 16.06.2021.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svake godine u Hrvatskoj bilježimo pojedinačnu ili sporadičnu pojavu oboljelih od mišje groznice odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), a povremeno dolazi i do pojave cikličkih epidemija.
HZJZ upozorava na mišju groznicu
 

Mišja groznica je virusna zoonoza i prvenstveno je endemska bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. U Hrvatskoj je već godinama poznata pojava bolesti u mnogim prirodnim žarištima kao što su neke šume u Gorskom Kotaru, Lici, Karlovačkoj županiji, u gradu Zagrebu i okolici na području Medvednice kao i na područjima Slavonije. Bolest je stalno prisutna, najčešće u kontinentalnim područjima, iako se bilježi i u ostalim dijelovima zemlje s različitom učestalošću od godine do godine, a cikličke epidemije su povezane s velikom brojnosti njihovih prirodnih rezervoara.

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa te uzročnik prirodno kruži i održava se među njima. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis). Navedene su životinje rezervoari virusa koji ga izlučuju u okolinu izlučevinama, najčešće mokraćom i izmetom.

Ljudi se ulaskom u područja tzv. prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti na sljedeće načine:

izravno udisanjem aerosola ili prašine koji su kontaminirani uzročnicima ili posrednim/neizravnim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca,
unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim/prljavim rukama,
konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima.

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi razvoja težeg oblika bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, moguć je i nagli pad krvnog tlaka, pojava krvarenja i u najtežim oblicima razvojem stanja šoka. Liječenje je simptomatsko.

Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu, pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.

Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, razne ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, razmjerno je malen u odnosu na proširenost boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi najčešće ipak javlja relativno rijetko.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.