Ostalo

Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj

Objavljeno 14.09.2021.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Izvršena samoubojstva jedan su od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.
Izvršena samoubojstva u Hrvatskoj
 

Kroz godine bilježe se oscilacije u broju izvršenih samoubojstava, kao i u broju izvršenih samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100000).

Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava.

U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100000).

Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100000).
Najmanje izvršenih samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000.-2020. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 555 slučajeva, stopa 13,7/100000 2020. godine).

S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2017. godine stopa 12,2/100000 za svu dob i 10,5/100000 za dob do 64 godine).

Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2017. godine stopa 25,8/100000).

Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama.

Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi.

Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava.

Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100000.

U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2020. g. stopa 6,6).

Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2020. g. stopa 10,1), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2020. g. stopa 18,2).

Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2020. g. stopa 26,3).

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje.

U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca.

Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom.

U 2020. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 13,3%.

Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice prije svibnja 2004.

U usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za zemlje EU članice poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi nešto višu stopu samoubojstava za sve dobi ukupno, podjednaku stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob 65 i više godina.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(1)
5.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.