Kardiovaskularne bolesti u RH su uzrok 40% smrti

Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 45,4% umrlih žena (13131) i 34,7% umrlih muškaraca (9755).

Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 13,3% (7589) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,7% (4950) u ukupnom mortalitetu.

Zadnjih dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

Taj trend je izraženiji za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest - 46% pad smrtnosti od KVB ukupno od 2001. do 2019., 40% za ishemijsku bolest srca, a 58% za cerebrovaskularne bolesti.

U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 609/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

Prosjek za zemlje Europske regije iznosi za zemlje EU 370/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 196 do 1107/100.000 (Francuska-Bugarska).

U usporedbi sa susjednim državama, RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije 403, Austrije 376, Italije 281/100.000, a nižu stopu od npr. Mađarske - 738/100.000.

Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19.

Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVID-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije.

Uočeni su učestali poremećaji ritma i infarkti miokarda, a virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti.