Vodič o zaraznim bolestima povezanim s uporabom droga

Vezano uz zarazne bolesti povezane s uporabom droga, dijeljenje opreme za intravenoznu uporabu droga povećava rizik od prenošenja i dobivanja infekcija koje se prenose krvlju, kao što su HIV i virusi hepatitis B i C (HBV i HCV).

Marginalizirane skupine, uključujući osobe s ozbiljnim problemom ovisnosti, neovisno o intravenoznoj uporabi, također mogu biti pod povećanim rizikom od zaraze drugim zaraznim bolestima, poput tuberkuloze.

Hepatitis C najčešća je virusna infekcija koja se prenosi krvlju među osobama s problemom ovisnosti koje droge unose intravenozno.

Dostupnost visoko učinkovitih tretmana za hepatitis C rezultirala je usmjeravanjem pažnje na rješavanje visoke stope infekcije HCV-om među osobama koje droge unose intravenozno.

Kronična HCV infekcija može rezultirati smrću uslijed teških bolesti jetre, kao što su ciroza i rak jetre.

Povijesno gledano, intervencije usmjerene na osobe koje droge unose intravenozno, prvenstveno liječenje opioidnim agonistima, programi razmjene igala i šprica te druge mjere smanjenja šteta vezanih uz rizična ponašanja, uglavnom su bile usmjerene na smanjenje prijenosa HIV-a.

Uspjeh navedenih mjera vidljiv je u niskom udjelu prijenosa HIV-a u prilikom intravenozne uporabe droga (oko 5% dijagnoza za koje je poznat put prijenosa) te tijekom posljednjeg desetljeća ima stabilnu stopu.

Ipak, rizik od infekcije HIV-om povezan s intravenoznom uporabom droga i dalje je visok u nekim zemljama, a epidemije HIV-a povezane s intarvenoznom uporabom droga još se uvijek javljaju u Europi.

Sve izuzev jedne države koje prati Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) besplatno osiguravaju čistu opremu za intravenoznu uporabu droga, putem specijaliziranih prodajnih mjesta.

Međutim, diljem Europe postoje značajne razlike u pokrivenosti, što ukazuje na potrebu povećanja pružanja usluga u nekim državama.

Liječenje opioidnim agonistima provodi se diljem Europe, ali pokrivenost je i dalje niska u brojnim državama, uključujući neke koje prijavljuju čimbenike rizika za infekciju HIV-om ili HCV-om među osobama koje intravenozno unose droge.

Većina država članica EU usvojila je strategije vezano uz suočavanje sa problematikom hepatitisa C te uvela antivirusne tretmane izravnog djelovanja za HCV, iako je općenita pokrivenost i dalje niska.

Brojne inicijative na razini EU nastojale su razmijeniti iskustva dobre prakse (npr. HepCare, JA Integrate), dok je inicijativa EMCDDA-a o HCV-u razvila alate za podršku dionicima u okruženju službi u području droga s ciljem smanjenja prepreka testiranju na HCV i skrbi za osobe s problemom ovisnosti koje intravenozno unose drogu.