Suočavanje sa stresom i tjeskobom izazvanima ratnim zbivanjima

Posljedično je nastala neizvjesna gospodarstvena situacija, izloženi smo financijskim opterećenjima, a proteklih dana i stresu radi ratnih zbivanja u Europi.

U nastaloj kriznoj situaciji pred našim očima događaju se promjene koje nismo mogli predvidjeti niti se za njih pripremiti i spremno ih dočekati.

Javljaju se osjećaji stresa ili preopterećenosti, anksioznost, zabrinutost ili strah, tuga, plačljivost i/ili gubitak interesa za uobičajene ugodne aktivnosti, fizički simptomi (kao što su ubrzani otkucaji srca, želučane smetnje, slaba energija i dr.), frustracija, razdražljivost, ljutnja, osjećaj bespomoćnosti, poteškoće sa spavanjem i apetitom, gubitak koncentracije, izolacija ili povlačenje od drugih i/ili strah od odlaska na javna mjesta.

S obzirom na kolektivno iskustvo rata naši ljudi mogu iskusiti intenzivne osjećaje i sjećanja na vlastita ratna iskustva i stradanja u okviru retraumatizacije.

Zapitat ćemo se: Je li normalno tako se osjećati, odnosno intenzivno proživljavati osjećaje koji prate vijesti o ratnim zbivanjima?

Potpuno je normalno osjećati se loše, biti pod stresom u ovoj nenormalnoj situaciji.

Kada to prihvatimo, možemo početi tragati za metodama i tehnikama koje nam mogu pomoći da prevladamo tjeskobu ovog iskustva i sačuvamo vlastito mentalno zdravlje.

Kao i u drugim kriznim situacijama korisno je:

Sačuvati svakodnevnu rutinu na poslu i u obitelji.

Povezati se s drugim ljudima, kontaktirati članove obitelji, prijatelje, susjede. Razgovarajte i podijelite osjećaje. Nastojte pomagati, volontirati. Sjetite se da su i drugi ljudi u vašem okruženju u istoj stresnoj situaciji kao i vi.

Ograničite vrijeme izlaganja lošim vijestima, kao i vrijeme provedeno na društvenim mrežama te pri tome pratite provjerene izvore informacija. Posebice pratite i ograničite izlaganje djece teškim vijestima, videozapisima i sl.

Budite fizički aktivni - šetajte, boravite u prirodi, vježbajte.

Dovoljno spavajte i redovito uzimajte uravnotežene obroke.

Svakako prakticirajte tehnike opuštanja (vježbe disanja, mišićne progresivne relaksacije, meditaciju, slušanje umirujuće glazbe…)

Izbjegavajte alkohol, droge, kockanje, kao i ostala rizična ponašanja (npr. prebrzu vožnju) koja predstavljaju neadekvatne načine suočavanja sa stresom i štete mentalnom zdravlju.

Postavite si kratkoročne ciljeve. Izbjegavajte velike životne promjene i odluke, posebice ukoliko se ne osjećate dobro i emotivno stabilno.

Ako je potrebno, potražite stručnu psihološku pomoć.