Nastavak programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva

S obzirom na svoju visoku pojavnost, ali i smrtnost na razini Europe, rak debelog crijeva, koji podrazumijeva rak kolona, rektosigmoidnog dijela crijeva i rektuma, ne smije biti zanemaren u društvu.

Prema pojavnosti, riječ je o najzastupljenijem raku u našoj zemlji (Registar za rak, HZJZ).

Štoviše, procjenjuje se da je tijekom 2020. u Hrvatskoj od njega oboljelo 3706 osoba oba spola, dok ih je 2079 preminulo s tom dijagnozom.

Simptome raka debelog crijeva, a pogotovo one u počecima, lako je zamijeniti za neke druge probavne tegobe, stoga je od iznimne važnosti pratiti sve promjene koje pogađaju vaš organizam.

Ukoliko se neki simptom učestalo pojavljuje kroz dulje vrijeme, svakako se javite svome liječniku - opreza nikad dovoljno!

Dob i genetska predispozicija čimbenici su na koje ne možemo utjecati.

Rizik nastanka raka debelog crijeva raste s dobi, što posebno vrijedi za osobe iznad 40. godine života.

Također, rizik povećava i pozitivna osobna ili obiteljska anamneza, a koja se odnosi na sam rak debelog crijeva, prisustvo polipa ili upalnih bolesti crijeva.

S druge pak strane, postoje čimbenici na koje možemo utjecati, a povezani su s našim načinom života.

Svaki pojedinac sam može utjecati na njihovu pojavnost tako što minimizira prehranu bogatu masnoćama (a siromašnu voćem i povrćem), prekomjernu tjelesnu masu, smanjenu aktivnost i pušenje.

S obzirom na to da prijelaz iz dobroćudne u zloćudnu tvorbu može trajati od 10 do čak 35 godina, imamo veće mogućnosti za pravovremenu prevenciju i intervenciju.

Otkrivanje promjena u ranijim stadijima bolesti povećava mogućnost izlječenja i preživljenja, ali i bolju kvalitetu života oboljelih osoba.

Upravo zato je krajem 2007. godine s provedbom započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Program je namijenjen osobama oba spola, u dobi od 50. do 74. godine, a testiranje se provodi preko testa na skriveno krvarenje u stolici.

Osobe ciljane populacije svake dvije godine na svoju kućnu adresu dobivaju upit žele li se testirati, te im po zaprimljenom odgovoru Zavodi za javno zdravstvo nadležne županije prosljeđuju testove.

Osobe koje su negativne na testu ponovno se kontaktira nakon dvije godine, dok se pozitivne upućuje na kolonoskopiju u sklopu Programa.

Trenutno je u tijeku peti ciklus pozivanja u Nacionalni program, a ciljana populacija su osobe rođene od 1947. do 1971. godine.