7 godina bez zaraze bjesnoćom u Hrvatskoj

Stoga je Hrvatska prema kriterijima Svjetske organizacije za zdravlje životinja zemlja bez bjesnoće.

Posljednji slučaj bjesnoće kod ljudi u Hrvatskoj zabilježen je 1964. godine.

Nakon toga poznata su još dva slučaja bjesnoće kod ljudi, jedan 1989. i drugi 1996. godine.

Oba su zaražena na području Bosne i Hercegovine.

Hrvatska je zabilježila tri velika vala silvatične bjesnoće, odnosno bjesnoće koje prenose divlje životinje - 1977., 1981. i 1983. godine.

Nakon njih cijela Hrvatska je proglašena područjem zahvaćenim silvatičnom bjesnoćom, s iznimkom nekih obalnih dijelova i otoka.

Situacija se počela mijenjati provedbom programa oralnog cijepljenja lisica.

Prva kampanja započela je 1991. i trajala je do 1995. godine, kada je prekinuta zbog ratnih djelovanja na dijelu teritorija zemlje.

Druga kampanja održana je 1998. godine, ali je obuhvatila samo Grad Zagreb i područje Zagrebačke županije.

Treća i konačno učinkovita akcija započela je u jesen 2010. s jesenskom akcijom postavljanja mamca, a od 2011. akcije postavljanja mamaca provode se svako proljeće i jesen.

Ubrzo su se pokazali znakovi iskorjenjivanja bjesnoće kod divljih i domaćih životinja.