Porast broja oboljelih od hepatitisa A

Tri slučaja koja bi se mogla povezati s ovim porastom broja oboljelih su zabilježena u prosincu 2021.

Najveći broj oboljelih osoba prijavljen je iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok se iz nekoliko drugih županija bilježe sporadični slučajevi. Oboljeli se vežu za nekoliko manjih grupiranja (npr. grupiranje u obitelji, te među učenicima i osobljem srednjih škola).

Oboljeli su uglavnom adolescentne i odrasle dobi. Putevi prijenosa koji su prepoznati su konzumacija kontaminirane hrane koju je pripremala osoba u vrijeme zaraznosti, bliski kućni kontakt ili spolni kontakt s osobom koja je u trenutku kontakta bolovala od hepatitisa A.

S obzirom na to da bolest ima dugu inkubaciju, a osobe mogu biti zarazne 1-2 tjedna prije pojave simptoma te još sedam dana od početka pojave prvih nespecifičnih simptoma bolesti, za očekivati je da će se novi slučajevi bilježiti sljedećih dana i tjedana.

U svim identificiranim slučajevima i grupiranjima lokalne epidemiološke službe preporučuju i provode protuepidemijske mjere.

Virus hepatitisa A primarno se prenosi fekalno-oralnim putem, odnosno ako osoba prinese i stavi u usta predmete namirnice ili predmete onečišćene stolicom zaražene osobe. To se može dogoditi na nekoliko načina, npr. ako zaražena osoba koja priprema hranu ne opere ruke nakon vršenja nužde i rukuje prljavim, onečišćenim rukama s hranom. Osoba se može zaraziti i ako pije vodu kontaminiranu virusom hepatitisa A ili pića rashlađena ledom onečišćenim virusom. Onečišćena hrana i voda (uključujući led) čest su izvor infekcije putnika u zemlje nižih higijenskih uvjeta i standarda.

Rjeđe se prenosi spolnim putem ili krvlju, prilikom injektiranja droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i ostalog pribora.

Uobičajenim kontaktom u školi i na radnom mjestu uz redovito održavanje higijenu ruku (pranje ruku nakon obavljanja nužde, pranje ruku prije konzumacije namirnica) i prostora virus se ne prenosi.

Incidencija hepatitisa A u Hrvatskoj kontinuirano je padala od polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća, tako da posljednjih 20-ak godina imamo zadovoljavajuće nisku incidenciju hepatitisa A. U posljednjih deset godina imamo manje od 5 do 15 oboljelih godišnje, koji su većinom importirani slučajevi među putnicima. S obzirom na dob, najveći broj prijava u razdoblju 2014.-2017. bilježio se u adolescentnoj i odrasloj dobi (20-50 godina). Toj povoljnoj epidemiološkojh situaciji doprinijeli su poboljšani higijenski uvjeta života i uspješne preventivne mjere osobne i komunalne higijene.

No, uz sporadične slučajeve oboljenja, povremeno se javljaju i epidemije hepatitisa A. Primjerice posljednji povećani broj prijava oboljelih u Hrvatskoj bio je 2017. i 2018. godine, kada je zabilježeno ukupno 144 oboljelih. Ta epidemija bila je dio međunarodne epidemije hepatitisa A koja je zahvatila više europskih zemalja u kojoj se prijenos infekcije značajnim dijelom odvijao spolnim putem, među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM).

Rizici za zarazu virusom hepatitisa A
Konzumacija hrane kontaminirane stolicom zaražene osobe prljavim rukama odnosno hrane koju je pripremala zaražena osoba koja nakon obavljanja nužde nije oprala ruke ispravno ili je oprala ruke u kontaminiranoj vodi
Konzumacija kontaminirane vode (uključujući kockice leda od kontaminirane vode)
Konzumacija sirovih ili nedovoljno kuhanih (termički obrađenih) jela od školjki koje su bile u vodi zagađenoj stolicom zaražene osobe, konzumacija sirove ili termički neobrađene i neoprane hrane (npr. voće, povrće, sushi) kontaminirane stolicom oboljele osobe
Bliski kontakt s osobom koja ima hepatitis A (korištenje zajedničkog sanitarnog čvora i kuhinje)
Spolni kontakt s osobom koja ima infekciju (u većem su riziku muškarci koji imaju spolni odnos s muškarcima, posebice oni s višekratnim seksualnim kontaktima s nedovoljno poznatim partnerima); osoba se zarazi feko-oralnim putem prijenosa tijekom spolnih odnosa: tijekom oralno-genitalnog spolnog odnosa, analno-oralnog kontakta ili indirektno putem predmeta ili prstiju koji se koriste tijekom analno-oralnog odnosa s osobom koja je zaražena virusom hepatitisa A
Injektiranje droge korištenjem kontaminiranih igala i šprica i druge opreme

Savjeti za smanjenje rizika od zaraze hepatitisom A
Redovito i pravilno pranje ruku uz poštivanje drugih higijenskih navika
Osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane i vode
Provedba higijenskih sanitarnih mjera
Odgovorno spolno ponašanje radi sprečavanja ili smanjenja rizika prijenosa spolnim putem, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost
Na putovanju u zemlje s nižim higijensko-ekonomskim standardom: izbjegavanje konzumiranja sirovog voća i povrća te konzumiranja vode i leda iz potencijalno nesigurnih izvora vode

Za zaštitu od hepatitisa A postoji učinkovita i sigurna zaštita cijepljenjem.

Cjepivo protiv hepatitisa A u Hrvatskoj se primjenjuje za cijepljenje putnika koji putuju u krajeve s većim rizikom za zarazu hepatitisom A te za cijepljenje kontakata oboljelih nakon izlaganja zarazi (postekspozicijska zaštita) sukladno Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva.