U Hrvatskoj puši 38,4% odraslih

Prema rezultatima istraživanja iz 2019. godine "Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji u Republici Hrvatskoj" (istraživanje HZJZ-a i Instituta za društvena istraživanja dr. Ivo Pilar) 38,4% odraslih puši. Najviše pušača je u dobnoj skupini između 25. i 35. godine života (43,6%), dok muškarci nešto češće puše od žena (41,2% naspram 35,7%).

Duhanski dim sadrži 7000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo, a 70 njih je kancerogeno. Od toksičnih spojeva, najpoznatiji je nikotin - spoj koji uzrokuje ovisnost. Osim nikotina, značajan sastojak je i katran (oko četrdeset katranskih spojeva) koje oštećuju i uzrokuju rak pluća, ali i brojne druge dišne probleme, amonijak (koristi se kao dezinfekcijsko sredstvo u toaletima), toluen (industrijsko otapalo), ugljični monoksid (otrovni plin), kadmij (meki metal koji se nalazi u baterijama) te arome i aditivi kako bi cigareta bila prihvatljivija.

Kod pušenja postoje trenutni i dugoročni učinci na naš organizam. Kombinacija ovih učinaka može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica. Kada zapalimo cigaretu, organizam se automatski "buni": ubrzava se frekvencija srca, podiže se krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutno se "stežu" krvne žile, otežava se disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika i narušava se fiziologija probavnog sustava.

Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma - nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Znamo da su kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta.

Osim toga, pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, izrazito tešku i dugotrajnu bolest, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav. Pušenje nepovoljno utječe i na kožu - uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje i preuranjeno starenje kože. Pušenjem se smanjuju osjet okusa i mirisa.

Ovisnost o cigareti vrlo se brzo stvara. Ovisnost se razvija već unutar nekoliko tjedana svakodnevne konzumacije. Kao i većina navika pušenje počinje sporadičnim konzumiranjem, ali sporadično vrlo brzo dovodi do trajnog. Prema tome, zavaravanje je da se nećemo "navući" ako i krenemo s idejom "pušim samo kad izađem s društvom" ili "samo kad smo s prijateljima". Konzumiranje prvih cigareta nije ugodno. Često se javlja mučnina, vrtoglavica, kašalj, tresavica, nemir, tjeskoba, neugodan miris. Pušenje osim fizičke ovisnosti stvara i vrlo jaku psihičku ovisnost.

Pušenje smanjuje osjet okusa, mirisa, a time i uživanje u hrani, odvlači "pažnju" od hrane, ali često služi i za zadovoljenje nekih drugih potreba (emocionalnih, smanjenje napetosti) što često činimo i s hranom. U tom kontekstu pušači možda misle da manje podliježu debljanju, a zapravo su jednu lošu naviku (zadovoljenje emocionalnih drugih potreba kroz hranu) zamijenili još lošijom. Zato se tijekom odvikavanja neke osobe udebljaju, ali pravilnom uspostavom navika pa i učenjem i razlučivanjem svojih potreba, uspostavljanjem ravnoteže u organizmu i tjelesna težina se vraća u normalne vrijednosti. Ako je osobi kroz ovaj proces teško prolaziti samoj postoje brojne metode i vještine kojima si može pomoći, uz podršku drugih, a zatim i sama (škole nepušenja, grupne terapije, kognitivno - bihevioralna terapija...). Postoje i pomoćna sredstva koja nekima mogu biti od pomoći.