Velike vrućine - rizik za iznenadni srčani zastoj

Znojenje može dovesti do iscrpljenosti i toplinskih grčeva, a dehidracija do zgrušavanja krvi ili tromboze.

Prekomjernim izlaganjem suncu može nastati toplinski udar kad se uz jako crvenu i toplu kožu javljaju glavobolja, ubrzano kucanje srca, ubrzano disanje, visoka tjelesna temperature i mučnina, što je vrlo opasno stanje i za zdrave osobe.

Također su opasne i nagle promjene temperatura pa prilikom naglog ulaska u hladno more ili rijeku može doći do naglog sužavanja krvnih žila srca, a što može izazvati infarkt miokarda i dovesti do srčanog zastoja.

Oko 80% iznenadnih srčanih zastoja se događa izvan bolnice, a kako je svaka sekunda važna potrebno je da što više građana prođe kroz edukaciju oživljavanja.

Srčani zastoj je stanje u kojem srce prestaje pumpati krv zbog čega tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima i za nekoliko minuta osoba umre.

Jedini postupak kojim se to može spriječiti jest brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja.

Rana reanimacija i neodložna defibrilacija, unutar 1-2 minute, pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba.

Rizik za zdravlje se uslijed velikih vrućina može umanjiti tako da se građani vrućinama ne izlažu između 11 i 17 sati, piju dovoljnu količinu vode, izbjegavaju alkohol, kofein i tjelesne napore, savjetuju se s liječnikom oko terapije lijekovima, konzumiraju laganu hranu i obavezno koriste zaštitni faktor, pokrivalo za glavu te laganu i prozračnu odjeću.

Zaklada se zalaže za uvođenje Nacionalnog programa u sklopu kojeg bi se edukacija postupka oživljavanja provodila u obrazovnim institucijama, da se poveća broj dostupnih defibrilatora (AVD uređaja) na javnim mjestima, kao i broj građana laika koji znaju s njima upravljati jer se tako može spriječiti veliki broj smrti uslijed iznenadnog srčanog zastoja.