Prekinut trend povećanja očekivanog životnog vijeka

U posljednje dvije godine je 9 od 10 zemalja nazadovalo na UN-ovom Indeksu ljudskog razvoja.

Glavni uzroci su covid-19, rat u Ukrajini i klimatske promjene.

Indeks ljudskog razvoja uveden je 1990. godine u nastojanju da se promatra dalje od BDP-a kao mjere blagostanja.

Švicarska je ove godine na vrhu indeksa s očekivanim životnim vijekom od 84 godine, s prosječno 16,5 godina provedenih u obrazovanju i prosječnom godišnjom plaćom od 66000 dolara.

Posljednji na ljestvici je Južni Sudan gdje je očekivani životni vijek 55 godina, ljudi u prosjeku provedu samo 5,5 godina u školi i zarađuju 768 dolara godišnje.

Hrvatska je na 40. mjestu s očekivanim životnim vijekom od 77,6 godina.

U Hrvatskoj se u školi prosječno provede 15,1 godina, a prosječna godišnja zarada je oko 30000 dolara.

Nazadovanja u većini od 191 zemlje uključene u indeks, osobito u pogledu očekivanog životnog vijeka, vratila su zemlje na razine razvoja zabilježene 2016. godine.

U SAD je očekivani životni vijek pri rođenju od 2019. godine pao za više od dvije godine.

U drugim zemljama taj pad je puno veći.

Od uvođenja indeksa mnoge su se zemlje suočile s krizama i nazadovale, no globalni trend se stalno podizao.

Prošle godine je indeks sveukupno pao od početka izračuna, a ovogodišnji rezultati učvrstili su taj silazni trend.