Obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja

Posljednjih nekoliko godina ostavilo je posljedice na mentalno zdravlje cjelokupne populacije: mnogi su osjetili učinke kroničnog stresa kojemu nas je pandemija izložila, a procjenjuje se da je uslijed nje došlo do porasta prevalencije anksioznih i depresivnih teškoća i do 25%. Nažalost, čini se da gotovo nitko nije bio spreman na mentalnozdravstvenu krizu koja prati pandemiju COVID-19: resursi za zaštitu mentalnog zdravlja često su nedovoljnog kapaciteta ili nedovoljno dostupni građanima. Budući da je mentalno zdravlje neodvojivo od tjelesnog, važno je posvetiti mu pažnju koju zaslužuje i učiniti ga prioritetnim.

Zato je slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja "Učinimo mentalno zdravlje i dobrobit za sve globalnim prioritetom".

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Cilj mu je potaknuti na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglasiti važnost koju ima promicanje mentalnog zdravlja. Ovogodišnja tema skreće nam pažnju na potrebu za usmjeravanjem na one preventivne intervencije koje vrednuju, promiču i čuvaju mentalno zdravlje, čime možemo prevenirati smetnje mentalnog zdravlja. Te intervencije trebaju zahvaćati čitav razvojni put čovjeka, od ranog djetinjstva do starosti, a njihova je implementacija važna kako bi sustavi skrbi bili bolje opremljeni nositi se s izazovima za mentalno zdravlje koji nam predstoje.

Jedna takva intervencija je i ulaganje u mentalnozdravstvenu pismenost pojedinaca, skupina i zajednica. Upravo je edukativni program PoMoZi Da, razvijen u sklopu projekta Živjeti zdravo, usmjeren na unaprjeđivanje mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama. Također je u cilju ovog programa osnažiti odgojno-obrazovne djelatnike za pružanje psihološke prve pomoći učenicima koji razvijaju probleme mentalnog zdravlja, doživljavaju pogoršanje postojećih problema ili proživljavaju krizu. Mladi su posebno rizična skupina jer čak 50% mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati znakove i potražiti pomoć. Mentalnozdravstvena pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika važna je jer učenici s njima provode najviše vremena tijekom školovanja, zbog čega mogu biti prvi koji će primijetiti ako učenik ima poteškoća ili pokazuje znatne promjene u ponašanju. Kada odgojno-obrazovni djelatnici primijete znakove problema, često ne znaju što učiniti ili nisu sigurni u svoje vještine pružanja podrške. Program PoMoZi Da usmjeren je i na smanjenje stigme i zabluda te poticanje otvorenog razgovora s učenicima o problemima mentalnog zdravlja. Sudjelovanjem u ovom programu odgojno-obrazovni djelatnici stječu znanja o najčešćim psihičkim smetnjama kod učenika, vježbaju kako im pristupiti i uče pružati psihološku prvu pomoć.

Dosadašnja iskustva polaznika govore o velikom zadovoljstvu sadržajem, vođenjem i načinom provedbe programa te o porastu sigurnosti i spremnosti za pristupanje učenicima koji doživljavaju teškoće. Rezultati preliminarne evaluacije ishoda također pokazuju porast sigurnosti polaznika u vlastito znanje i vještine te pozitivan pomak u stavovima o stručnoj pomoći.