Rezultati Europske inicijative za praćenje debljine u djece

Prikupljanje podataka provodilo se u razdoblju od 2018. do 2020. godine, sudjelovale su 33 zemlje Europske regije WHO-a te je u konačnici izmjereno gotovo 411000 djece u dobi između šest i devet godina.

Republika Hrvatska se prvi puta pridružila u četvrtom krugu istraživanja.

Peti krug istraživanja na području RH provodio se u školskoj godini 2018./2019., sudjelovale su 232 škole, a konačni uzorak uključivao je 2711 djece u dobi od 8,0 do 8,9 godina.

Posljednje COSI izvješće bilježi zabrinjavajući udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom.

Ukupno gledano, gotovo svako treće dijete Europske regije WHO-a (29%) ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a veći udio prisutan je u dječaka (31%) nego u djevojčica (28%).

Raširenost problema varira među zemljama - najviša je u zemljama mediteranske regije, a najniža u zemljama sjeverne i istočne Europe.

RH se nalazi na visokom petom mjestu gdje čak 35% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

Nadalje, na razini Europske regije WHO-a prisutna je razlika u udjelu debljine među dječacima i djevojčicama.

Problem debljine prisutniji je u dječaka (14%) nego u djevojčica (10%), a izrazite spolne razlike prisutne su i u Hrvatskoj gdje debljinu ima 18% dječaka i 12% djevojčica.

Iako WHO preporučuje svakodnevnu konzumaciju pet porcija svježeg voća i povrća, većina zemalja Europske regije WHO-a izvješćuje nisku konzumaciju istih.

U 27 zemalja koje su bilježile podatke o konzumaciji pojedinih namirnica 43% djece konzumira svježe voće svaki dan, a povrće samo 34%.

Usporedimo li te podatke s onima iz Hrvatske, možemo vidjeti da je konzumacija svježeg voća i povrća u Hrvatskoj niža od prosjeka.

U Hrvatskoj svako treće dijete (32%) svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete (20%).

Prema tome, Hrvatska je zajedno s Litvom i Gruzijom smještena na samo začelje po dnevnoj konzumaciji svježeg voća te među posljednjih pet zemalja po konzumaciji svježeg povrća.

Zaslađeni napici predstavljaju jedan od najčešćih izvora dodatnih šećera u djece.

Prema posljednjem COSI izvještaju, gotovo četvrtina djece (22%) konzumira zaslađene napitke više od tri puta tjedno.

U većini zemalja problem konzumacije zaslađenih napitaka izraženiji je u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja.

Slične rezultate možemo očitati iz podataka prikupljenih u Hrvatskoj.

Štoviše, u Hrvatskoj je prisutna najveća razlika u konzumaciji zaslađenih napitaka u djevojčica i dječaka, kao i najveća razlika s obzirom na obrazovanje roditelja

Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti, u prosjeku samo 41% djece (od 28 zemalja koje su bilježile podatke) odlazi i vraća se iz škole pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom (npr. bicikl, romobil).

Ta je pojava u prosjeku češća u dječaka te u djece čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja.

Djeca u Hrvatskoj, u usporedbi s COSI prosjekom, ipak češće aktivno dolaze i odlaze u školu i to nešto više od polovice (51%).

Uz to, za razliku od većine zemalja, u RH nije uočena razlika između dječaka i djevojčica, kao ni poveznica između razine obrazovanja roditelja i aktivnog dolaska i odlaska u školu.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu i dalje predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Europskoj regiji.

Prekomjerna tjelesna masa u ranoj životnoj dobi utječe na djetetovo tjelesno i mentalno zdravlje, školski uspjeh i kvalitetu života te povećava rizik razvoja debljine i drugih kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.

U usporedbi s prethodnim COSI izvješćima nastavlja se trend značajnih razlika među zemljama u udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te razlika u prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti i utjecaju socioekonomskih odrednica na ta ponašanja.

U usporedbi s ostalim zemljama Hrvatska bilježi visok udio djece s prekomjernom tjelesnom masom te poražavajuće rezultate u prehrambenim navikama djece.

Valja naglasiti kako je većina podataka prikupljena prije 2019. godine, stoga, u petom krugu COSI izvješća nije uzet u obzir i utjecaj pandemije COVID-19.

Potencijalni utjecaj lockdown mjera i škole na daljinu bit će vidljiv u rezultatima šestog kruga COSI-a koji je u Hrvatskoj proveden u proljeće 2022. godine.

Prikupljeni podaci ističu potrebu za implementacijom snažnijih intervencija i politika usmjerenih na smanjenje i prevenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece na prostoru Europske regije WHO-a.