Ekonomske posljedice suvišnih kilograma

Nedjelovanje na području unaprjeđenja prevencije i liječenja debljine moglo bi rezultirati ukupnim ekonomskim posljedicama u iznosu od 3,15 milijardi dolara 2035. godine - preko 3% hrvatskog BDP-a.

Ove projekcije ukazuju na značajno povećanje trenutnih razina problema te na važnost donošenja i provedbe nacionalnog akcijskog plana za prevenciju debljine.

Svjetski atlas debljine za 2023. godinu pripremila je Svjetska federacija za debljinu i u njemu su predstavljene projekcije prevalencija debljine za razdoblje od 2020. do 2035. godine.
Zabrinjavajuće je da se do kraja ovog razdoblja očekuje da će u Hrvatskoj 1 od 3 odrasle osobe (37%) živjeti s debljinom (ITM iznad 30) u usporedbi s trenutnim stanjem kada je to 1 od 5 osoba.

Svi udjeli iznad 30% smatraju se na globalnoj razini jako visokim udjelima.

Debljina u djece posebno brzo raste.

Očekuje se da će godišnja stopa rasta debljine u djece u razdoblju od 2020. do 2035. iznositi 4,8%, u usporedbi sa stopom u odraslih koja će iznositi 2%.

Stope rasta od 1 do 2% smatraju se na globalnoj razini srednjim stopama, dok se od 2 do 3% smatraju visokim, a one iznad 3% jako visokima.

Dodatno, Svjetski atlas debljine pruža uvid u ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine.

Predviđa se da će do 2035. godine prekomjerna tjelesna masa i debljina uzrokovati trošak za hrvatsku ekonomiju u iznosu višem od 3 milijarde dolara, što je više od 3% hrvatskog BDP-a.

U tu procjenu ukupnog troška ulaze troškovi zdravstvene skrbi uslijed prekomjerne tjelesne mase i debljine koji bi 2035. godine mogli iznositi čak 407 milijuna dolara, ali i troškovi nastali kao rezultat preranih smrti, apsentizma i prezentizma.

Udjeli troška povezanog s prekomjernom tjelesnom i debljinom koji iznose više od 3% BDP-a smatraju se jako visokima na globalnoj razini.

Ohrabrujuće je ipak da se Hrvatska prema globalnom rangu pripremljenosti za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima nalazi na visokom 25. mjestu.

Radi se o poretku koji analizira trenutne odgovore zdravstvenih sustava pojedinih zemalja na kronične nezarazne bolesti i njihovu predanost implementaciji politika za prevenciju debljine, a za zemlje koje se nalaze u skupini prvih 25 zemalja smatra se da su dobro pripremljene za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima.