Do 700 milijuna bubrežnih bolesnika u svijetu

Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost.

Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.

Kronična bubrežna bolest, kao česta bolest koja uvelike doprinosi smrtnosti, važan je i nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem. Definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čije nakupljanje može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti funkcioniranje cijelog organizma.

U takvom dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim stadijima često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće bude riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.

Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.

Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnina, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.

Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.

Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.

Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.

Prema studiji “Globalno opterećenje bolešću” iz 2019. godine procjenjuje se da gotovo 700 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti i da ona uzrokuje oko 1,4 milijuna smrti godišnje diljem svijeta, čime je na 11. mjestu uzroka smrti na globalnoj razini.