Rak debelog crijeva je 7. najčešći uzrok smrti u RH

Kako bi se naglasila veličina izazova s kojim se kao zdravstveni sustav i javnost susrećemo na ovu temu, ali kako bi se prije svega istaknule mogućnosti rane dijagnostike i prevencije, Hrvatski sabor je 11. veljače 2022. godine donio odluku o proglašenju mjeseca ožujka Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva. Nastavno na dostupne podatke o pojavnosti i smrtnosti u našoj zemlji, u 2020. godini bilježi se 3.448 novooboljelih osoba oba spola te je samim time ovo sijelo na prvom mjestu po pojavnosti raka u našoj zemlji.

U istoj godini zabilježeno je 2.079 umrlih osoba (7. mjesto na rang ljestvici ukupno umrlih osoba u 2020. godini u RH).

Najznačajnije čimbenike rizika nastanka raka debelog crijeva možemo podijeliti u dvije skupine:

-nepromjenjivi čimbenici rizika - dob i genetske predispozicije. Rizik nastanka raka debelog crijeva raste s dobi i to poglavito iznad 40. godine života.

-promjenjivi čimbenici rizika - povezani su s načinom života i navikama. U iste ubrajamo prehranu bogatu masnoćama, a siromašnu voćem i povrćem te niskim udjelom vlakana, prekomjernu tjelesnu težinu, smanjenu tjelesnu aktivnost i pušenje. Čimbenici rizika iz ove skupine ubrajaju se u skupinu tzv. preventabilnih čimbenika rizika, što podrazumijeva da pojedinac sam može utjecati na njihovu pojavnost i tako očuvati vlastito zdravlje.

Simptomi ove bolesti u početku nisu specifični i relativno dugo vremensko razdoblje ostaju neprepoznati ili ih gotovo i nema. Nadalje, klinička slika ovisi o lokalizaciji, tipu te proširenosti tumora. Neki od simptoma su sljedeći: krv u stolici, tanka stolica, osjećaj nepotpune ispražnjenosti crijeva, grčevi i bolovi u crijevima bez jasnog razloga, promjene u pražnjenju crijeva (izmjenjivanje proljeva i zatvora), neželjeni gubitak na tjelesnoj težini, povećani umor te slabokrvnost (osobito u muškaraca te žena u menopauzi).

Rak debelog crijeva najčešće se razvija iz polipa, izraslina u sluznici crijeva koje mogu biti na peteljci ili sa širom bazom. Smatra se da 1% polipa ima mogućnost maligne promjene. Prijelaz iz dobroćudne u zloćudnu tvorbu može trajati od 10 do 35 godina i upravo nam ta činjenica omogućava ranu, pravovremenu prevenciju, ali i intervenciju. Otkrivanje promjena u ranijim stadijima povećava mogućnost izlječenja, preživljenja te omogućava bolju kvalitetu života oboljelih osoba.

Krajem 2007. godine s provedbom je započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Program je namijenjen osobama oba spola, u dobi od 50. do 74. godine života, a koristi se test na skriveno krvarenje u stolici. Osobe ciljne populacije, sukladno godištima, svake dvije godine na svoje kućne adrese dobivaju upit žele li se testirati te im po zaprimljenom povratnom odgovoru Zavodi za javno zdravstvo nadležne županije prosljeđuju testove. Osobe negativne na testu ponovno se poziva na testiranje po isteku dvije godine od negativnog nalaza, dok se osobe koje su pozitivne na testu upućuje na kolonoskopiju u sklopu programa.

Trenutno se provodi 5. ciklus pozivanja u Nacionalni program, a ciljna populacija su osobe rođene u razdoblju od 1947. do 1971. godine.

Odaziv ciljne populacije u dosadašnje cikluse bio je 32%.