Obilježen Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva

Cilj obilježavanja je izražavanje solidarnosti i podrške svima onima koji čekaju na presađivanje te zahvale svim darovateljima i njihovim obiteljima na plemenitoj odluci o darivanju.

Presađivanje organa i tkiva danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa kao što su srce, bubrezi, jetra, gušterača ili pluća, putem presađivanja organa preminulih osoba ili u nekim slučajevima živih srodnih i nesrodnih darivatelja.

Uspješna transplantacija spašava živote i izuzetno pridonosi poboljšanju kakvoće života primatelja.

Svakim danom na listi čekanja 21 osoba umre čekajući transplantaciju organa.

Jedan darivatelj organa može spasiti čak 8 ljudi, a ako je i darivatelj tkiva onda se može spasiti i više od 50 života.

Republika Hrvatska trenutno ima 375 osoba na listi čekanja za transplantaciju bubrega, jetre i srca.

Darivanje tkiva i organa je znak čovjekoljublja i plemenitosti, kojom osoba iskazuje svoju želju i volju da nakon smrti daruje one kojima je to jedini način za nastavak ili poboljšanje kvalitete života.

Svi smo mogući darivatelji, a u isto vrijeme i mogući primatelji tkiva i organa.

Bitno je da znamo činjenicu da su značajno veći izgledi da će nekome od nas transplantacija biti jedino rješenje, nego da ćemo biti u mogućnosti pomoći drugome darivanjem tkiva i organa.

Postupak darivanja organa i tkiva jasno je definiran i provode ga samo visoko specijalizirani medicinski timovi u ovlaštenim bolnicama, odnosno akreditiranim centrima.

Pri samom postupku poštuju se i provode sve mjere sa ciljem da se očuva dostojanstvo i anonimnost i darivatelja i primatelja tkiva ili organa.

Darivanje i presađivanje zakonski je regulirano, a Hrvatska je dio organizacije Eurotransplant gdje se organi i tkiva kompjuterski dodjeljuju prema jasno zadanim prioritetima.

Tkiva i organi najčešće se daruju nakon smrti osobe nastale gubitkom svih moždanih funkcija ili kompletnim cirkularnim arestom nakon prestanka rada srca.

U Hrvatskoj je na snazi tzv. pretpostavljeni pristanak što znači da su svi građani RH mogući darivatelji ukoliko se za života nisu pisanim putem izjasnili i registrirali u Registru nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva.

Ukoliko osoba ne želi biti darivatelj tada može popuniti Izjavu o nedarivanju kod svog obiteljskog liječnika i njegova želja će se poštovati.

Međutim, i ako osoba nije evidentirana u Registru, iz etičkih razloga se razgovara sa obitelji pokojnika i ako se ona protivi darivanju, njihova želja se poštuje.