Svjetski dan Alzheimerove bolesti, 21. rujna

Tokom svih tih godina različite udruge, društva, vladine i nevladine organizacije nastoje informirati javnost o Alzheimerovoj bolesti, ali i svim drugim oblicima demencije, kako se nositi s bolešću te kako pružiti podršku i potporu.

Ovogodišnji slogan kampanje je "Nikada prerano, nikada prekasno", čime se nastoji osvijestiti kako javno-zdravstvene i informacijske kampanje o rizičnim faktorima vezanima uz demencije te načini redukcije istih, mogu pomoći odgoditi početak demencije, ali djelovati i preventivno.

Demencija predstavlja skupni naziv za progresivni neurodegenerativni sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i emocije osobe.

Najčešći tipovi demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija.

U 75% slučajeva demencije ostaju neprepoznate i nedijagnosticirane.

Demencije ne poznaju socijalne, ekonomske ili geografske granice.

Iako se iskustva osoba u početnim stadijima demencije razlikuju, u kasnijim uznapredovalim stadijima demencije osobe najčešće nisu sposobne brinuti o sebi i trebaju pomoć za različite svakodnevne obaveze i zadatke.

Trenutno ne postoji lijek za demenciju, izuzev ograničenih tretmana vezanih uz smanjenje određenih simptoma, zbog čega su izuzetno važne njega, pružanje informacija, savjetovanja i potpora oboljelom, kao i formalnim i neformalnim njegovateljima.

Neki od ranih znakova demencije su:
gubitak kratkotrajnog pamćenja;
teškoće u pronalasku adekvatnih riječi u govoru i/ili teškoće u razumijevanju riječi drugih osoba;
teškoće u izvođenju rutinskih zadataka (npr. oblačenje košulje);
nagle promjene raspoloženja te promjena ličnosti.

Ono što valja naglasiti je kako trenutno u svijetu živi 55 milijuna osoba koje boluju od neke vrste demencije.

Međunarodno društvo za Alzheimerovu bolest (ADI, 2023) procjenjuje kako će ta brojka narasti na strmoglavih 139 milijuna osoba do 2050. godine.

Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju.

Demencija je trenutno na globalnoj razini sedmi po redu uzrok smrti, dok se u nekim zemljama popela na prvo mjesto.

S druge strane, procjenjuje se da se 40% slučajeva demencije moglo odgoditi na određen vremenski period ili prevenirati.

Postoje geni koji se povezuju s povećanim rizikom razvoja demencije, no istraživanja ukazuju kako su genetski faktori odgovorni tek za 1% demencija.

Iako ne možemo promijeniti svoj genetski kod, istraživanja ukazuju kako čak 12 rizičnih faktora doprinosi razvoju demencije.

Na tih 12 faktora možemo itekako utjecati i time odgoditi raniji početak demencije ili pak možda i trajno prevenirati demenciju:

Nedostatak fizičke aktivnosti

Pušenje

Pretjerana konzumacija alkohola

Zagađenje zraka

Povrede glave

Manjak socijalnih kontakata i druženja

Nizak stupanj obrazovanja

Pretilost

Visok krvni tlak

Dijabetes

Depresija

Slušne poteškoće

Mnogi od ovih rizičnih faktora su ujedno i rizični faktori za razvoj kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnog sustava, raka i dijabetesa.