Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"
Depresija, koju karakterizira osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine iznutra, gubitak zadovoljstva ili interesa za aktivnosti koje su osobu prije ispunjavale i to tijekom dužeg vremena predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov u svijetu u kojem danas živimo.
Globalizirani, postmodernistički, post-COVID svijet sam po sebi donosi nepredviđenost brojne nesigurnosti te osobu koja se u njemu nalazi svakodnevno u većoj mjeri nego ikad prije stavlja pred raznorazne izazove.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), otprilike 280 milijuna ljudi u svijetu ima depresiju.
Primjetno je i pogoršanje stanja mentalno zdravlja nakon pandemija COVID-19, a posebice u skupini mladih.
Osobe u dobi od 18 do 25 godina izloženi su većem riziku od velike depresivne epizode, a stope depresije rastu s početkom adolescencije i rane odrasle dobi.
Gledano sa strane rodnih razlika, žene imaju dvostruko veću vjerojatnost da će tijekom života razviti depresiju.
Najčešći simptomi depresije su sljedeći:
oslabljena koncentracija
prisutan osjećaj krivnje i niske vlastite vrijednosti
beznađe u vezi budućnosti
suicidalne misli i pokušaji suicida
promjene u apetitu i težini
promjene u obrascima spavanja
osjećaj umora i niske razine energije.
Ono što je posebno važno istaknuti jest da depresija nije isto što i uobičajene promjene raspoloženja. Kod depresivne epizode depresivno raspoloženje (osjećaj tuge, razdražljivosti, praznine iznutra) traje većinu dana gotovo svaki dan, najmanje dva tjedna. Depresija se razlikuje od redovitih promjena raspoloženja i osjećaja o svakodnevnom životu. Ona je sveprožimajuća i može utjecati na sve aspekte života, uključujući odnose s obitelji, prijateljima i zajednicom u kojoj živimo.
Kako (si) pomoći?
Dvije su vrlo važne stvari na koje se stavlja naglasak u borbi s bilo kojom teškoćom mentalnog zdravlja:
Traženje stručne i profesionalne pomoći. Najvažniji korak u suočavanju s depresijom je traženje pomoći stručnjaka za mentalno zdravlje. Osobu koja se bori s depresijom nužno je potaknuti da posjeti nekoga od stručnjaka iz polja mentalnog zdravlja (psihijatra, psihologa, psihoterapeuta) kako bi se postavila pravovremena i točna dijagnoza te uspostavio plana liječenja i tretmana.
Bivanje izvorom razumijevanja i strpljenja. Depresija i način na koji se ona manifestira u životu pojedinca u većini slučajeva jest dugotrajna borba, stoga je važno imati strpljenja i razumijevanja za cijeli proces koji slijedi. Oporavak ne dolazi instantno i put koji vodi do njega često ima različitu duljinu za različite pojedince, ali je u svojoj biti sličan za sve - on je satkan od podrške značajnih (bliskih) osoba te činjenice kako u svojoj borbi nismo sami.
Kad je riječ o liječenju depresije, tretman postoji (obično se sastoji od kombinacije psihoterapije i farmakoterapije), djelotvoran je i osobi može olakšati funkcioniranje i borbu u kojoj se nalazi.
WHO navodi kako učinkoviti psihološki tretmani za depresiju uključuju više različitih pristupa, od koji su neki: bihevioralna aktivacija, kognitivno bihevioralna terapija, interpersonalna psihoterapija te terapija rješavanja problema.
Lijekovi koji se koriste se antidepresivi, najčešće pripadnici skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI).
Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.
Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.