Uskoro "Putovnica za preživjele od pedijatrijske neoplazme"

Nakon operativnog početka projekta planirana je i njegova implementacija u druge dječje onkološke centre.

Projekt će uključivati vođenje sustava praćenja osoba koje su preživjele pedijatrijsku neoplazmu i dobivale antitumorsku terapiju koja može imati kasne štetne učinke.

U tu svrhu uspostavit će se i informatička aplikacija "Putovnica za preživjele od pedijatrijske neoplazme".

"Putovnica" će biti usklađena s Nacionalnom onkološkom bazom.

Liječenje djece s malignim bolestima ima petogodišnju stopu preživljenja iznad 80%, a u prvom redu je rezultat primjene agresivnih multimodalnih terapijskih protokola prilagođenih grupama rizika.

Antitumorska terapija provedena u ranoj dobi može uzrokovati komplikacije godinama nakon završenog liječenja.

Kasne posljedice liječenja pedijatrijske neoplazme obuhvaćaju sve kasne ili kronične, fizičke i psihosocijalne negativne učinke, koji perzistiraju ili se pojavljuju pet godina nakon dijagnoze primarne maligne bolesti.

Epidemiološka ispitivanja potvrđuju da 60% preživjelih ima najmanje jedan kronični zdravstveni problem, a 30% ima ozbiljne dugotrajne posljedice.

U usporedbi sa srodnicima iste dobi i spola, preživjeli imaju osam puta veći rizik za teške kronične zdravstvene probleme.

Posljedica primjene radioterapije i kemoterapije može uzrokovati kardijalnu, plućnu i endokrinu toksičnost, neurokognitivne deficite, kao i sekundarne maligne neoplazme.

U Europi svake godine od zloćudne neoplazme oboli 15.000 djece mlađe od 14 godina.

Velik napredak u liječenju rezultira sve brojnijom populacijom preživjelih od pedijatrijske neoplazme, koja se danas u Europi procjenjuje na 300.000 do 500.000 osoba, prosječne dobi od 25 do 29 godina.

Mnogi preživjeli nisu svjesni osobnog rizika za kasne posljedice antitumorske terapije, a postoji i opći manjak informacija među zdravstvenim djelatnicima o mogućim kasnim štetnim učincima liječenja pedijatrijske neoplazme, što često uzrokuje pogrešnu ili kasnu dijagnozu i terapiju.