Koordinacija hrvatske obiteljske medicine
Od plućne hipertenzije sedam puta češće obolijevaju žene u mlađoj životnoj dobi.
Riječ je o visokom tlaku u krvnim žilama koje opskrbljuju pluća zbog kojeg zidovi plućnih arterija postaju zadebljani i kruti te se ne mogu širiti kako bi omogućili potreban protok krvi.
To predstavlja povećan napor za desnu stranu srca te može dovesti i do zatajenja srca.
Prognoza plućne hipertenzije je lošija od one za većinu karcinoma, a najčešći simptomi su kratkoća daha, umor, vrtoglavica, bol u prsima, ubrzan ritam srca, oticanje nogu.
Do postavljanja prave dijagnoze često je potrebno i tri godine, što dodatno otežava daljnje liječenje.
Plućna hipertenzija pogađa ljude svih dobnih skupina, a može nastupiti samostalno, biti uzrokovana drugim bolestima srca i pluća ili biti povezana s drugim stanjima poput bolesti vezivnog tkiva.