Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u broju samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000).
Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava.
U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000).
Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučaja, stopa 24,1/100.000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100.000).
Najmanje samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000.-2023. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 546 slučajeva, stopa 14,1/100.000 2023. godine).
S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2020. godine stopa 10,8/100.000 za svu dob i 9,1/100.000 za dob do 64 godine).
Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2020. godine stopa 24,9/100.000).
Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama.
Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi.
Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava.
Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100.000.
U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se, uz oscilacije, pad stope (2023. g. stopa 5,2).
Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2023. g. stopa 9,3), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2023. g. stopa 18,5).
Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2023. g. stopa 28,7).
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje.
U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca.
Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom.
U 2023. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 9,3%.
Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice.
Za 2020. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice za sve dobi ukupno iznosila je 8,7/100.000, za dob do 64 godine 8,2/100.000, a za dob iznad 65 godina 15,4.