Obilježen Međunarodni dan primalja

U staroj Grčkoj je poziv primalje bio priznat, pa je, primjerice, Sokratova majka Fenarete bila u čitavoj Ateni poznata primalja. Kulminaciju razvitka antičkog porodništva predstavlja aleksandrijska škola kojoj pripada i najpoznatiji porodničar Soran iz Efeza. Soran je djelovao u Rimu i napisao oko 30 djela, od kojih je sačuvana glavnina spisa o ženskim bolestima i porodništvu. U Rimu su primalje - obstetrices - uživale veliko poštovanje. Njihova dužnost nije bila samo da pomažu kod poroda, već su i liječile, njegovale žene i djecu te nastupale na sudu kao vještaci. Na području Hrvatske je u Vranjicu kraj Solina nađen spomenik primalji Eliji Soteri iz antičkih vremena, što je najstariji spomen primalje u našim krajevima.

Prva primaljska škola u Hrvatskoj je osnovana 1786. godine u Rijeci pod vodstvom riječkoga kirurga Jakoba Cosminija. Održala se samo godinu dana, jer kao privatna škola nije imala potporu države. Tek je 1821. godine u Zadru počela s radom prva primaljska škola temeljem dekreta cara Franje I. Bilo je to u času kada je čitava pokrajina Dalmacija imala svega jednu izučenu primalju. Primaljsko učilište je počelo s radom 1877. godine u sklopu Opće i javne bolnice Sestara milosrdnica u Zagrebu, gdje je otvoreno rodilište kao vježbalište za učenice primaljstva.

Kontinuitet školovanja primalja prekinut je 1987. godine kada je školovanje za primalje ukinuto, nakon 110 godina uspješnog djelovanja ove škole. Ubrzo je na ginekološkim odjelima i u rodilištima uočen nedostatak ovoga osoblja te je nakon protesta mnogih uglednih liječnika ginekologa i na traženje strukovnih udruga 1991. godine opet otvorena Škola za primalje u Zagrebu. Hrvatski sabor 2008. godine usvaja Zakon o primaljstvu kojim se određuje djelatnost i djelokrug rada primalja te su prvi put u novijoj povijesti primalje priznata profesija koja danas ima i svoju udrugu i komoru.