Obilježen Svjetski dan hipertenzije

Sloganom "Mjeri svoj krvni tlak pravilno, kontroliraj ga i živi dulje" (engl. "Measure Your Blood Pressure Accurately, Control It, Live Longer!"), naglašava kako mjerenje krvnog tlaka i edukacija o promjenama životnih navika i smanjenju unosa soli pomažu smanjiti rizik od moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti i bolesti bubrega.

Hipertenzija (povišen krvni tlak) ozbiljno je medicinsko stanje koje značajno povećava rizik od bolesti srca, mozga, bubrega i drugih organa.

Procjenjuje se da 1,28 milijardi odraslih osoba u dobi od 30 do 79 godina diljem svijeta ima hipertenziju, pri čemu dvije trećine živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

Također se procjenjuje da 46% odraslih s hipertenzijom nije svjesno da imaju to stanje.

U 2023. godini hipertenzivne bolesti bile su na drugom mjestu od deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj.

Zabilježena je 4.891 osoba umrla od hipertenzivne bolesti od čega je 1.850 muškaraca i 3.041 žena.

Kardiovaskularne bolesti ukupno prvi su uzrok smrtnosti, a 2023. godine od njih je umrlo 19.937 osoba, odnosno 38,9 % umrlih.

Analiza po spolu pokazuje da su kardiovaskularne bolesti uzrok smrti 43,3% umrlih žena (11.098) te 34,5% umrlih muškaraca (8.839).

Vodeće dijagnostičke podskupine u ukupnom mortalitetu su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,5% (5.899) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,5% (4.891).

Hipertenzija jest stanje u kojem je trajno povišen gornji (sistolički) tlak iznad 140 mmHg i/ili u kojem je trajno povišen donji (dijastolički) tlak iznad 90 mmHg.

Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka.

Za dijagnozu hipertenzije potrebno je na ispravan način više puta kroz dulje vrijeme, u mirovanju, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mmHg.

Većina ljudi s hipertenzijom nema nikakve simptome. Vrlo visok krvni tlak može uzrokovati:
-glavobolju
-zamućen vid
-bol u prsima
-vrtoglavicu
-otežano disanje
-mučninu i povraćanje
-anksioznost
-zujanje u ušima
-krvarenje iz nosa
-nepravilne otkucaje srca
-zbunjenost

Faktori rizika
-nezdrava prehrana (previše soli, puno zasićenih i transmasnih kiselina, malo voća i povrća)
-tjelesna neaktivnost
-pušenje i konzumacija alkohola
-prekomjerna tjelesna težina i pretilost
-zagađenje zraka (najznačajniji okolišni faktor)

Već i male promjene načina života, poput zdravije prehrane, prestanka pušenja i povećanja tjelesne aktivnosti, mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka.

Izloženost stresu također je povezana s povišenim krvnim tlakom.

Upute za pravilno mjerenje krvnog tlaka:
Ne jedite niti pijte ništa 30 minuta prije mjerenja krvnog tlaka.
Ispraznite mjehur prije mjerenja.
Sjednite u udobnu stolicu s naslonom za leđa i umirite se najmanje 5 minuta prije mjerenja.
Postavite oba stopala ravno na pod (noge ne smiju biti prekrižene).
Ruku s manžetom položite na stol u visini prsa.
Narukvica manžete mora biti prikladne veličine jer ako nije može se dogoditi greška u mjerenju. Također treba biti postavljena na golu kožu, ne preko odjeće.
Ne razgovarajte za vrijeme mjerenja krvnog tlaka.

Ako primijetite da imate povišene vrijednosti krvnoga tlaka, iako redovito uzimate propisane lijekove, javite se svome liječniku.

Također se javite svome liječniku ako primijetite da vam je nakon uzimanja propisanih lijekova, tlak prenizak i loše se osjećate.