Svjetski dan multiple skleroze, 30.5.

Pretežno je to bolest mladih osoba, a kod većine se bolesnika znaci bolesti javljaju između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine.

Žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca.

Bolest je češća u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine, što je vjerojatno povezano s manjim brojem sunčanih dana i manjkom vitamina D, a vrlo je rijetka u tropskim krajevima i na Dalekom istoku.

U većine bolesnika se simptomi pojavljuju povremeno, a s progresijom bolesti im se može mijenjati jačina i trajanje.

Početni su simptomi najčešće subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice.

Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, isprekidan (skandiran) govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i depresivne tegobe.

Od 27. svibnja 2009. godine se, na inicijativu organizacije MSIF (engl. Multiple Sclerosis International Federation), u svijetu obilježava Svjetski dan multiple skleroze, dok se 26.09. obilježava nacionalni dan osoba oboljelih od te bolesti, a sve s ciljem kako bi se pomoglo u rješavanju globalnog problema oboljelih pravovremenim početkom liječenja odmah nakon što je bolest dijagnosticirana.

Ranim početkom liječenja ostvaruju se najbolji rezultati za pacijente.

Cilj održavanja Svjetskog dana multiple skleroze je također i povezivanje ljudi, grupa i organizacija u pokret na međunarodnoj razini koji sudjelovanjem u događajima i aktivnostima podiže svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu.

I ove će se godine nizom manifestacija i skupova obilježiti ovaj dan te putem medija upozoriti na ključne probleme s kojima se svakodnevno susreću i protiv kojih se bore oboljeli.