Problem pretilosti u Hrvatskoj

Europska inicijativa praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) istraživanje je Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije kojim se, među ostalim, prati status uhranjenosti djece. Posljednji, šesti krug tog istraživanja provodio se između 2022. i 2024. godine. Hrvatska je treći put sudjelovala u tom istraživanju koje je provedeno u školskoj godini 2021./2022. na reprezentativnom uzorku školske djece u dobi od 8 do 8,9 godina. Prema rezultatima zadnjeg kruga COSI istraživanja, a koji je ujedno i prvi koji obuhvaća razdoblje pandemije COVID-19, u Hrvatskoj svako treće (36%), a u Europi svako četvrto dijete (25%) ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Hrvatska se tako nalazi na četvrtome mjestu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece te je uz Cipar, Italiju, Grčku, Maltu i Španjolsku u samom europskom vrhu. Prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece u dobi od 8 do 8,9 godina u Hrvatskoj kontinuirano je vrlo visoka, uz zabilježen blag, iako ne statistički značajan, porast.

Prekomjerna tjelesna težina stanje je prekomjernog nakupljanja masnog tkiva. Pretilost je kronična bolest definirana kao prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje može narušiti zdravlje. U većini slučajeva, pretilost je multifaktorijalna bolest, koja proizlazi iz kombinacije okruženja pogodnog za pretilost, psihosocijalnih faktora i genetskih predispozicija. Uzroci ili dio uzroka može biti i korištenje određenih lijekova, druge bolesti, nepokretnost ili genetski sindromi.

Osim što je sama po sebi bolest, pretilost je ujedno i rizični čimbenik. Povećava rizik razvoja dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, utječe na zdravlje kostiju i reprodukciju te povećava rizik za nastanak određenih vrsta raka. Uglavnom smanjuje i kvalitetu života, utječući na san, kretanje, socijalni život, a može biti i uzrok invaliditeta.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost, kao i s njima povezane nezarazne bolesti, u velikoj se mjeri mogu spriječiti.

Na individualnoj razini, rizik možemo smanjiti usvajanjem pozitivnih zdravstvenih navika počevši od najranije dobi, odnosno od razdoblja začeća, što uključuje: održavanje primjerenog porasta tjelesne težine tijekom trudnoće, prakticiranje isključivo dojenja tijekom prvih šest mjeseci života i nastavak dojenja barem do 24. mjeseca. Zatim, podržavanje ponašanja djece kroz koje se usvaja uravnotežena prehrana i redovita tjelesna aktivnost, bez obzira na trenutni status tjelesne težine, ograničavanje vremena provedenog pred ekranima, ograničavanje konzumacije zaslađenih napitaka i visokokalorične hrane te učenje regulacije emocija i uživanja u zdravom načinu života.

Uravnotežena i kvalitetna prehrana, tjelesna aktivnost, kvalitetan san, izbjegavanje duhana i alkohola te emocionalna samoregulacija put su ka prevenciji pretilosti u odrasloj dobi.

Emocionalni čimbenici, stečene navike i psihološki način funkcioniranja smatraju se važnim u razvoju i održavanju pretilosti. Neadekvatno upravljanje emocijama, pretjerana samokritičnost i perfekcionizam, nezadovoljstvo slikom o sebi, manjak samopoštovanja te neadekvatne vještine suočavanja sa stresom mogu biti čimbenici koji doprinose nastanku debljine, a posebno njezinom održavanju. Osobe koje doživljavaju diskriminaciju zbog svoje tjelesne težine često razvijaju osjećaj manje vrijednosti, što može dodatno podržati nezdrave obrasce prehrane.

Jedan od važnijih postupaka u procesu liječenja i prevencije debljine je promjena načina razmišljanja, učenje prepoznavanja i upravljanja emocijama te učenje zadržavanja postignutog stanja.

Prepoznavanje vlastitih psiholoških i emocionalnih poteškoća značajno pomaže u borbi s debljinom. U ovom procesu vrlo je važno prihvaćanje sebe, ali i postavljanje ciljeva koji moraju biti dostižni, realni i postupni.

Uz pretilost, češće se javljaju i depresivni i anksiozni simptomi ili poremećaji koji mogu biti dio uzroka ili posljedica bolesti. U nastojanjima postizanja primjerene tjelesne težine poželjno je potražiti pomoć ili upute stručnjaka koji se bave i mentalnim zdravljem. Jedna od metoda koja se učinkovito koristi u radu s debljinom je kognitivno-bihevioralna terapija. Okolina može imati određene predrasude o pretilosti iz neznanja i nedovoljne osviještenosti o ovom problemu te je potrebno raditi i na primjerenoj edukaciji društva.