HLK: Nedostaju 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara

Nedostaje i skoro trećina ginekologa (104) i pedijatara (107).

Situacija je najteža u pet županija gdje nedostaje više od 20% obiteljskih liječnika: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Istarska.

"Kada je riječ o primarnim ginekolozima, situacija je ozbiljna. U četiri županije nedostaje više od polovice ginekologa, a u svega četiri županije manjak je ispod 20%. Smatramo da je kadrovska održivost ginekologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) najveći izazov", upozorava ginekolog Marko Dragić.

Kod pedijatara, najteže je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje nedostaje čak 83% propisanog broja.

"Ako uzmemo u obzir da već sada u primarnoj pedijatriji nedostaje 107 nositelja timova, a da je od 241 specijalista pedijatrije njih 75 starije od 60 godina, jasno je da će se u skoroj budućnosti, bez žurnih mjera, primarna pedijatrija u Hrvatskoj urušiti", dodaje dr. Artuković.

Radni uvjeti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno narušavaju profesionalno zadovoljstvo liječnika.

Gotovo 60% liječnika u privatnim ordinacijama ne uspije iskoristiti puni godišnji odmor, a velik broj njih redovito radi i u svoje slobodno vrijeme.

Osim fizičkog preopterećenja, liječnici prijavljuju osjećaj nesigurnosti na radnom mjestu i učestalu izloženost verbalnom nasilju.

Zaposleni u domovima zdravlja dodatno su nezadovoljni nedostatkom medicinske opreme, dok svi liječnici u PZZ-u upozoravaju na kronično pomanjkanje stručne i logističke podrške.

Liječnici u domovima zdravlja izražavaju značajno veće nezadovoljstvo plaćom i ukupnim uvjetima rada.

"Godinama upozoravamo da liječnicima treba omogućiti slobodan izbor radnog mjesta. Forsiranje zapošljavanja u domovima zdravlja, gdje su primanja niža, pokazalo se pogrešnim", istaknula je Vikica Krolo.

Sindrom izgaranja (burnout) prisutan je kod gotovo polovice (46%) liječnika obiteljske medicine i pedijatara (43%) te kod trećine (32%) ginekologa.

Kada se rezultati promatraju prema spolu, sindrom burnouta zahvaća značajno više liječnica (47%) nego liječnika (32%).

Kako bi se spriječilo daljnje urušavanje primarne zdravstvene zaštite i osigurala njezina održivost za pacijente te povećala privlačnost za buduće generacije liječnika, Hrvatska liječnička komora predlaže niz konkretnih mjera.

Prije svega, potrebno je liječnicima omogućiti slobodan izbor između rada u domu zdravlja ili u privatnoj ordinaciji.

Također je važno omogućiti jednostavan i transparentan prijenos privatne ordinacije na drugog liječnika.

Komora predlaže i uspostavu nacionalnog sustava za planiranje, raspisivanje, dodjelu, financiranje i nadzor specijalizacija, kao i osiguranje dovoljnog broja specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu, dostupnih i domovima zdravlja i privatnim ordinacijama.

Gradovi i županije trebali bi se još aktivnije i sustavnije uključiti u privlačenje liječnika, primjerice putem financijskih poticaja, osiguranja stanova, opreme i drugih pogodnosti.
Neophodno je donijeti i pravilnike koji će omogućiti grupnu praksu - rad više liječnika u istoj ordinaciji.

Dio administrativnih zadataka koji sada opterećuju liječnike moguće je smanjiti jednostavnim informatičkim rješenjima i izmjenama pojedinih Pravilnika HZZO-a.

HLK je prijedloge administrativnog rasterećenja već u više navrata dostavio zdravstvenoj administraciji.

U cilju očuvanja kvalitete zdravstvene skrbi, nužno je ograničiti broj osiguranika po obiteljskom liječniku na najviše 1.500, po pedijatru na 850, a po ginekologu na 5000.

Konačno, potrebno je omogućiti zapošljavanje dodatne medicinske sestre te drugih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, uz donošenje Pravilnika o kadrovskim standardima.