Održana konferencija posvećena mentalnom zdravlju

Time će europske države nastojati pravovremeno odgovoriti na rastuće izazove mentalnog zdravlja i unaprijediti općenito zdravlje i dobrobit stanovništva.

Pokazatelji koji ukazuju na izazovno stanje u europskim državama, članicama Svjetske zdravstvene organizacije, po pitanju mentalnog zdravlja:

Svaka šesta osoba živi s mentalnim poremećajem.
Svaka treća osoba s problemima mentalnog zdravlja ne prima potrebnu pomoć.
Jedna od četiri osobe sa psihotičnim poremećajem ne prima formalnu medicinsku skrb.
Više od 150.000 ljudi godišnje umre zbog samoubojstva (oko 400 dnevno).
Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti među osobama u razdoblju od 15 do 29 godina.
Tijekom pandemije COVID‑19, anksioznost i depresija porasli su za 25% na globalnoj razini.
Europska regija suočava se s ozbiljnim nedostatkom stručnjaka u području mentalnog zdravlja.
Svaki deseti adolescent pokazuje znakove problematičnog ponašanja na društvenim mrežama.
Četvrtina 15-godišnjih djevojčica navodi da se osjeća usamljeno "stalno ili većinu vremena".
Jedna od četiri osobe starije od 60 godina suočava se s usamljenošću.
U isto vrijeme, 90% od 29 zemalja koje su sudjelovale u anketi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) izjavilo je da rade na novim ili ažuriranim politikama mentalnog zdravlja uz uključivanje ključnih dionika, uključujući sektore poput obrazovanja, socijalnih usluga, financija i zapošljavanja. Jedan od glavnih čimbenika koji je doprinio uspješnoj provedbi tih politika bila je uspostava sustava koji omogućuju suradnju različitih sektora.

Konferenciju su organizirali Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministarstvo zdravstva i pristupa zdravstvenoj skrbi Republike Francuske.

Konferencija je okupila ministre i visoke predstavnike iz područja zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i invaliditeta, stanovanja i urbanizma, pravosuđa, obitelji i mladih te kulture.
Svi su jednoglasno pozvali na prekid fragmentiranog i sektorski odvojenog pristupa mentalnom zdravlju.

U tom pozivu pridružile su im se i osobe s iskustvom mentalnih poteškoća i organizacije civilnog društva.

Pariška Izjava donosi zajedničke smjernice za daljnje djelovanje:

Usklađivanje odgovornosti i financijskih sredstava kroz sve sektore i razine upravljanja/vlasti.
Aktivno uključivanje korisnika usluga u području mentalnog zdravlja u planiranje, provođenje i evaluaciju politika.
Poticati međugeneracijske i društvene veze korištenjem javnih prostora i usluga koje doprinose smanjenju predrasuda prema osobama s teškoćama mentalnog zdravlja.
Uključivanje škola, kaznenih ustanova, radnih mjesta, medija, mladih, urbanog planiranja te zdravstvenih i socijalnih ustanova u prevencijske inicijative.
Osigurati sigurno korištenje online resursa za mentalno zdravlje i jačanje digitalne pismenosti, posebice kod mladih.